U zemlji u kojoj se brzi Internet koristi uglavnom u Zagrebu rasprava o njegovoj budućnosti vodila se ljetos, u jeku sezone godišnjih odmora. Nadležno ministarstvo o tome je tek proceduralno upoznalo javnost pa mu je stiglo ukupno osam javnih komentara. Kao rezultat “Strategija širokopojasnog Interneta do 2008. godine” je pesimistična, a pripadajući akcijski plan općenit i s dugim rokovima. Sukus je to zapažanja alternativnih operatora o dvama ključnim dokumentima kojima će krojiti njihovu sudbinu u iduće dvije i pol godine. Konkretna zapažanja svi čuvaju kao aseve u rukavu. Danas će se, naime, u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu održati sastanak na vrhu čelnika ključnih igrača na TK tržištu, predstavnika vlade i tržišnih regulatora.
Sastanak na vrhu
Po popisu sudionika “Okruglog stola o širokopojasnom Internetu”, a na kojem se nalaze Gaćina (HAT), Mudrinić (T-HT), Magenschab (Vipnet), Žuvanić (Optima telekom), Čavlović (H1 telekom), Paurević (Metronet), Popović (Vodatel), Kovačić (e-Hrvatska), Dvornik (MMTPR) i brojni drugi, riječ je o najvažnijem TK skupu od početka liberalizacije fiksnih TK. Širokopojasni Internet je strateški najvažniji segment TK tržišta jer će u idućih nekoliko godina svi fiksni telekomi u Hrvatskoj većinu svojih prihoda ostvarivati od širokopojasnih usluga. Iako se u Strategiji govori o pola milijuna korisnika širokopojasnog Interneta, alternativni operatori kažu da su od Vlade očekivali viziju koja je gospodarski više poticajna. Pojašnjavaju da vlada u Strategiji hvali uspjeh u širenju brzog Interneta i njegove učinke na rast gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta u SAD-u i Južnoj Koreji, a potom se zadovoljava slabim rezultatima koje na tom području postiže EU. Naime, SAD ima 145 korisnika širokopojasnog Interneta na tisuću stanovnika, Južna Koreja 255, EU25 tek 115, a Hrvatska svega 25. Podaci su to Europske komisije zaključno s prosincem 2005. godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Evropa ne želi nas nego želi naš novac i naše resurse. Zato kupe HT i onda izvlače novac na sve moguće i nemoguće načine. Inače nema niti jednog pravnog razloga da HT ne bude vlasnik kabelske kanalizacije jer bi sve ostalo bila ponovo nacionalizacija. Problem je što je HT prodan strancima. Koliko su od tad porasli računi za telefone?
Ma dali je ova nasa Vlada normalna. Kako kad bi ja rekao da do druge godine moram kupiti Mercedes a skupljam boce po kantama. Kako ce oni skupiti toliko ADSL korisnika kad nisu omogucili ljudima ni da kupe racunalo. Neka daju vise te kanale,koje smo mi platili kad smo dobivali telefon od HT, drugim firmama pa se nece trebati brinuti o broju, na kraju krajeva mogli bi i sami investirati opticke kablove kao Island npr. da povezu zemlju ako im je do napretka a ne monopola. No oni jos nemogu ni rijesiti se Elektre i njihovih lopova koji ni u 2006 godini ne mogu rijeciti online ocitanje brojila, mislim mogu ali kad se zbroje preplacene akontacije i opomene i kamate onda im se ne da rijesiti svega toga. Ma da mi je samo znati kako nas Evropa zeli u zajednicu sa ovim monopolistickim lopovima.
Uključite se u raspravu