EN DE

Nižetić: Za domaće tržište kapitala treba strpljenja

Autor: Tomislav Pili
27. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Radmila Nižetić, predsjednica Uprave Tržišta novca i krakoročnih vrijednosnica, govori o trendovima na domaćem tržištu novca i poslovanju u prošloj, izrazito volatilnoj, te ovoj godini

Iako je Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. osnovano 1990. godine, ta je institucija, za razliku od Zagrebačke burze, relativno nepoznata široj javnosti. No u financijskim krugovima riječ je o vrlo dobro poznatom tržištu bez kojeg bi poslovanje gotovo bilonezamislivo. Ukratko, na Tržištu novca, kako mu i ime govori, spajaju se međubankarska potražnja i ponuda novca. O sadašnjosti i budućnosti ove institucije, ali i o cijelom tržištu kapitala, Poslovni dnevnik razgovarao je s predsjednicom Uprave Radmilom Nižetić. Ona se na čelnoj poziciji tog društva nalazi od prosinca 1999. godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Koji su glavni zadaci Tržišta novca unutar hrvatskoga financijskog sustava?
Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. institucija je financijskog tržišta čiji je primarni cilj promicanje organiziranog, javnog i transparentnog trgovanja sudionika novčanog tržišta. Obavljanjem svoje zadaće i dugogodišnjim iskustvom Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica pridonosi stabilnosti hrvatskoga financijskog sustava na dobrobit svih sudionika.

Iako je Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. osnovano 1990. godine, ta je institucija, za razliku od Zagrebačke burze, relativno nepoznata široj javnosti. No u financijskim krugovima riječ je o vrlo dobro poznatom tržištu bez kojeg bi poslovanje gotovo bilonezamislivo. Ukratko, na Tržištu novca, kako mu i ime govori, spajaju se međubankarska potražnja i ponuda novca. O sadašnjosti i budućnosti ove institucije, ali i o cijelom tržištu kapitala, Poslovni dnevnik razgovarao je s predsjednicom Uprave Radmilom Nižetić. Ona se na čelnoj poziciji tog društva nalazi od prosinca 1999. godine.

Koji su glavni zadaci Tržišta novca unutar hrvatskoga financijskog sustava?
Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. institucija je financijskog tržišta čiji je primarni cilj promicanje organiziranog, javnog i transparentnog trgovanja sudionika novčanog tržišta. Obavljanjem svoje zadaće i dugogodišnjim iskustvom Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica pridonosi stabilnosti hrvatskoga financijskog sustava na dobrobit svih sudionika.

Kako ocjenjujete prošlu poslovnu godinu?
Kada je riječ o opsegu prometa i broju sklopljenih transakcija, poslovanje u 2008. godini gotovo je jednako onome iz 2007. godine unatoč znatno nepovoljnijem trendu na svjetskom financijskom tržištu, koji se odrazio i na naše financijsko tržište.

Je li nepovoljan trend na svjetskom financijskom tržištu razlog prošlogodišnjeg manjka prihoda nad rashodima na Tržištu novca?
U redovnom poslovanju Tržište novca prošle je godine ostvarilo višak prihoda nad rashodima. Bilo je riječi o nerealiziranom gubitku isključivo radi vrednovanja financijske imovine u skladu s hrvatskim računovodstvenim standardima, koja je u strukturi ostala ista kao i 2007. godine, ali je zbog kretanja na financijskom tržištu njezina vrijednost promijenjena.

Kakvo je poslovanje Tržišta novca ove godine i kakve rezultate očekujete na kraju ove godine?
Prema polugodišnjim pokazateljima, poslovanje je u skladu s dinamikom novčanog tržišta, odnosno trgovanje sudionika je intenzivno. Promjenjivost trendova financijskog tržišta znatno utječe na kretanja na novčanom tržištu te je nezahvalno davati kratkoročne prognoze. Unatoč tome nadamo se dobrom rezultatu na kraju godine.

Kako će se, prema Vašem mišljenju, kretati kamatne stope na domaćem novčanom tržištu do kraja godine?
Kada govorimo o kamatnoj stopi na Tržištu novca, govorimo o kratkoročnoj kamatnoj stopi koja se u kratkom roku, pa i u jednom danu, znatno mijenja. Primjerice, prekonoćna kamatna stopa na kraju razdoblja održavanja obvezne pričuve može pasti na razinu od 1 posto godišnje zbog pada potražnje, a već drugi dan, kada započinje novo razdoblje, naraste i do 8 posto godišnje zbog jačanja potražnje. Riječ je o kratkoročnoj kamatnoj stopi i njezina promjenjivost je sudionicima poznata. Opća likvidnost našega bankarskog sustava je zadovoljavajuća, a svaki poremećaj u odnosu ponude i potražnje novca na novčanom tržištu prati središnja banka koja ima učinkovite instrumente za podržavanje njegove ravnoteže. Time se i promjenjivost kratkoročne kamatne stope zadržava u umjerenijim okvirima. Nema razloga da tako ne bude i ubuduće.

Koje je novosti Tržište novca uvelo u svom poslovanju u proteklih nekoliko godina?
Promicanje razvoja hrvatskoga novčanog tržišta stalni je izazov Tržištu novca te se u tom smislu konstantno prilagođavamo svim promjenama koje se događaju u financijskoj infrastrukturi. Praćenje svakoga pojedinog sudionika u upravljanju kratkoročnom likvidnošću izuzetno je zahtjevan dio dnevne aktivnosti koji nam omogućuje bolju procjenu općeg stanja likvidnosti. Važna potpora u kvalitetnom obavljanju posla svakako je Sustav elektroničkog trgovanja (SETT) koji je uveden prije nekoliko godina.
Može li se Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica uključiti u domaće devizno tržište?
Tržište novca je uključeno u devizno tržište te se jedan dio trgovanja deviznim pozajmicama obavlja organizirano preko Tržišta novca. Ipak, najveći dio trgovanja sudionika na Tržištu novca odnosi se na trgovanje pozajmicama u kunama.

Kakvo je Vaše mišljenje o sadašnjem stanju na domaćem tržištu kapitala?
Poznato je da je stanje na domaćem tržištu kapitala posljedica kretanja na svjetskom financijskom tržištu i tu se nema što posebno dodati. Dobro je što se ovo vrijeme koristi za rješavanje određenih pitanja koja će bolje urediti i unaprijediti tržište kapitala i pripremiti ga za oporavak kad za to dođe vrijeme. Preostaje nam da se naoružamo strpljenjem i s malo više vjere u bolju budućnost gledamo naprijed.

Izdvojeno

Promet malo niži od prosjeka
Promet zabilježen na Tržištu novca u prvih je sedam mjeseci dosegnuo 16,6 milijardi kuna. To je nešto ispod prosjeka proteklih nekoliko godina kad se godišnje ostvarivao promet u rasponu od 35 do 40 milijardi kuna. Prosječne kamatne stope bitno su više nego prije te se ove godine kreću iznad razine od šest posto, s tim da su u veljači i ožujku bile čak i iznad 12 posto.

Autor: Tomislav Pili
27. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close