Krajem prošle godine svjedočili smo najvećem padu cijene nafte u povijesti. Nakon što je tijekom ljeta barel nafte gotovo dosegao do jučer još nezamislivu granicu od 150 dolara, krajem prosinca pao je na samo 33 dolara.

Glavni je krivac takvom scenariju svjetska financijska kriza koja je usporila rast mnogih ekonomija, što je rezultiralo padom potražnje za energentima. Kako se financijska kriza produbljivala, potražnja za naftom je padala, a slijedom toga i njena cijena. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) pokušala je zaustaviti pad cijena dodatnim rezanjem proizvodnje za 2,2 milijuna barela dnevno, no na cijenu nije uspjela utjecati. Nafta je skočila iznad 40 dolara tek nakon napada Izraela na pojas Gaze posljednjeg tjedna u prosincu. No unatoč globalnom ekonomskom slomu, stručnjaci smatraju da će se potražnja za naftom nakon smirivanja morati povećati. Sa smirivanjem situacije na svjetskim tržištima ekonomije će ponovo početi rasti, pogotovo energetski žedne poput kineske i indijske. Prema predviđanju američke energetske statističke agencije (EIA), potražnja za naftom će se do 2030. godine povećati za 23 posto. To neće promijeniti ni veće korištenje energetski obnovljivih izvora budući da će ta tehnologija još neko vrijeme ostati poprilično skupa. Što se tiče same cijene nafte, glavni ekonomist EIA Fatih Birol predviđa kako će cijene nafte početi rasti početkom 2010. godine kada se svjetska ekonomija počne oporavljati od nedavnog šoka. Birol tako tvrdi da će barel nafte ponovo doseći 100 dolara negdje između 2010. i 2015. godine.

147 dolara iznosila je cijena barela nafte prošlog ljeta, što je daleko najviši iznos u povijesti trgovanja ‘crnim zlatom’

1,2 bilijuna barela iznose ukupne dokazane zalihe nafte na svijetu. U vlasništvu OPEC-a nalazi se 939 milijardi barela, dok proizvođači izvan tog kartela posjeduju 265 milijardi barela nafte

728 milijardi barela nafte nalazi se u Perzijskom zaljevu, što predstavlja više od polovicu dokazanih svjetskih zaliha. Perzijski zaljev je također i važan transportni pravac za izvoz nafte na svjetska tržišta

2,2 milijuna barela iznosilo je posljednje smanjenje proizvodnje nafte članica OPEC-a kako bi se pokušao zaustaviti nagli pad cijena nafte na svjetskim tržištima

55 posto OPEC-ovih naftnih zaliha nalazi se posjedu bliskoistočnih država Saudijske Arabije, Irana, Iraka, Bahraina, Katara, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata

86 milijuna barela nafte iznosi sadašnja dnevna potražnja za naftom u svijetu. Ta bi potrošnja 2030. trebala doseći 106 milijuna

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

100 dolara mogla bi nafta dosegnuti negdje između 2010. i 2015. godine, tvrdi glavni ekonomist EIA Fatih Birol. Tada se, naime, očekuje oporavak svjetske ekonomije od nedavnog financijskog kolapsa

50 dolara iznosi očekivana cijena barela nafte na Wall Streetu tijekom 2009. godine

33 dolara iznosila je cijena barela nafte krajem prosinca, što je predstavljalo rekordan pad u odnosu na cijenu od ljeta

267 milijardi barela nafte nalazi se na području Saudijske Arabije, što tu zemlju svrstava na sam vrh naftom najbogatijih zemalja svijeta

78 posto iznosio je pad cijene nafte od srpnja do prosinca prošle godine