Analizu pripremio: Admiral Markets

Nakon 6 godina radikalnih mjera koje je provodila američka centralna banka, štampanje ogromnih količina novca i ubrizgavanje istoga napokon prestaje, odlučeno je na sastanku guvernera američke centralne banke održanom u srijedu!

U nekoliko faza takozvanog QE programa ukupno je naštampano približno 4.500 milijardi dolara te je bilanca centralne banke narasla na najvišu razinu u povijesti.

Program masovnog štampanja novca pokrenut je 2008. godine, u najgoroj fazi financijske krize, kada je prijetilo potpuno urušavanje američkog ali i globalnog financijskog sustava. Američka centralna banka (Federalne rezerve) je kao i inače u recesijama spustila kamatne stope praktički na nulu, no to nije pomoglo jer se panika na financijskim tržištima nije smirila. Radi toga se u dogovoru sa vladom, centralna banka odlučila na radikalan potez, kojeg nikada do tada nije povukla – štampanje velikih količina novca sa kojima su kupovane obveznice od uspaničenih ulagača i banaka na financijskom tržištu.

Plan je bio smiriti tržišta i dati svima do znanja da do potpunog kraha neće doći, jer će centralna banka kupiti sve državne obveznice koje investitori i banke budu morali ili željeli prodati. Dodatan učinak kupnje obveznica je bilo držanje kamatnih stopa na najnižoj razini u povijesti, čime se htjelo potaknuti kompanije i pojedince na veće zaduživanje sa ciljem kupnje nekretnina i otvaranje novih radnih mjesta.

Program štampanja novca kod mnogih profesionalaca i većeg dijela američke i svjetske javnosti nije naišao na odobravanje, jer su mnogi smatrali da održavanje prividne i umjetne stabilnosti na financijskim tržištima nije dobro, te ima više negativnih nego pozitivnih posljedica. Osim toga, pojavio se strah da će tolika količina novog novca u optjecaju dovesti do visoke inflacije i obezvrjeđivanja štednje javnosti koja je radi krize već bila u teškoj situaciji.

U konačnici se QE program pokazao pozitivnim, jer se američko gospodarstvo puno brže oporavilo nego npr. europsko, koje i dalje grca u problemima. Europska centralna banka je godinama uporno odbijala pokrenuti sličan program pravdajući se da nema ovlasti povući takve poteze, no prije nekoliko mjeseci je napokon popustila i odlučila se na slične mjere. Razlog tome je činjenica da se gospodarstva SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Japana, čije su centralne banke provodile programe štampanja novca, puno brže oporavljaju od krize nego zemlje eurozone koje su bile prisiljavanje na strogu štednju.

Efekt američkog štampanja novca se jasno može vidjeti na financijskim tržištima. Dionice u razvijenim gospodarstvima su od dna dosegnutog 2009. godine porasle oko 200% te sada mnogi upozoravaju da postaju precijenjene. Američki dolar je godinama slabio te u odnosu na neke valute dosegnuo rekordno nisu vrijednost.

Prije približno pola godine, kada je američka centralna banka počela najavljivati da će uskoro završiti sa štampanjem, trend slabljenja dolara se okrenuo, te je američka valuta počela naglo jačati. Od svibnja je dolar u odnosu na euro, pa radi toga i hrvatsku kunu ali i većinu drugih valuta ojačao više od 10%.

Analitičari Admiral Marketsa, vodeće online brokerske kuće u Hrvatskoj, najavljivali su jačanje dolara te i dalje smatraju da će američka valuta dobivati na vrijednosti, ali od sada nešto sporijim tempom nego prethodnih mjeseci.