“Vjerujemo u našu državu i institucije i zato smo tako sretni”

Autor: Borivoje Dokler , 21. studeni 2018. u 22:00
Thorning posebno ističe prijateljsko raspoloženje Hrvata, a u Zagrebu mu jedino nedostaje more/Tomislav Miletić/PIXSELL

Danska je uvelike decentralizirana zemlja te se lokalna razina uglavnom financira kroz poreze prikupljene izravno na toj razini

S Christianom Thorningom, veleposlanikom Kraljevine Danske u Hrvatskoj, razgovarali smo o hrvatsko-danskim odnosima, teritorijalnoj reformi i obrazovanju, sprječavanju korupcije i tzv. lexicurity modelu. 

U Hrvatskoj ste već dvije godine, možete li istaknuti koje su stvari ili događaji ostavili najveći utisak na vas?
Spektakularan krajolik, sjajna vina, bogat kulturni život ili općenito prijateljsko raspoloženje Hrvata.

Kako ocjenjujete trenutne hrvatsko-danske odnose, što bi se moglo učiniti da budu bolji?
Naši su odnosi dobri i prijateljski. Nemamo neriješenih pitanja. Jedni i drugi surađujemo s NATO-om i EU, a izgledno je produbljivanje suradnje u nadolazećim godinama. 

Koje su najveće sličnosti, a koje najveće razlike, između Danske i Hrvatske? 
Danska se nalazi među najstarijim i još uvijek jakim monarhijama na svijetu. Hrvatska ima drugačiju povijest. Međutim, Hrvatska i Danska su danas europski saveznici, koji dijele iste demokratske i temeljne vrijednosti. Naše su zemlje slične po veličini i po broju stanovnika, što, sve u svemu, predstavlja najveću sličnost između naših zemalja. 

Danska je, u svakom pogledu, jedna od najrazvijenijih zemalja u svijetu, a njeni stanovnici smatraju se jednim od najsretnijih u svijetu. Koja je formula uspjeha, može li se ona upotrijebiti primjerice u Hrvatskoj?
Mislim da se radi o općem povjerenju u državu i naše javne institucije. Gotovo da i nemamo korupcije, a društvo karakterizira visoka razina jednakosti, povrh dobre ravnoteže između posla i privatnog života. Mislim da su to glavni čimbenici koji su utjecali na rezultate zabilježene na barometru sreće u Danskoj. Sve su to elementi koji zapravo nisu jedinstveni za Dansku.

Kao jedna od najvažnijih reformi u Hrvatskoj često se ističe teritorijalna reforma lokalne i regionalne samouprave, ali se po tom pitanju već godinama ništa ne događa. Danska je prije desetak godina još jednom pokrenula te procese. Kako to komentirate?
Danska je uvelike decentralizirana zemlja. Velika većina usluga u našoj socijalnoj državi pruža se na lokalnoj razini. To se podupire također s financijskog aspekta. Lokalna razina u Danskoj uglavnom se financira kroz poreze prikupljene izravno na toj razini. Uslijed stajališta da je neophodno omogućiti kontinuirano pružanje razine usluga koju građani s pravom očekuju, s vremenom se pojavila potreba za reformama lokalnog i regionalnog krajolika kako bi se osigurala održivost sustava. Posljednja reforma provedena je prije otprilike 10 godina kad je broj općina (uključujući i gradove) bio smanjen za dvije trećine, pa Danska danas ima 98 općina. Istovremeno je ukinuta struktura od 14 županija i zamijenjena je s pet regija. Reformi je prethodilo nekoliko godina priprema na tehničkoj razini, na razini utvrđivanja činjenica te na političkoj razini. To je omogućilo da prilikom predlaganja reforme, ona bude brzo prihvaćena u parlamentu te, shodno tome, i brzo provedena.

Jedan od najvećih problema Hrvatske je korupcija. Danska je pak, s druge strane, država s jednom od najnižih stopa korupcije. Kako ste to uspjeli, je li to stvar mentaliteta ili zakonodavstva?
Pretpostavljam da se radi o njihovoj kombinaciji. Vjerojatno je od ključne važnosti činjenica da je među građanima široko rasprostranjeno stajalište sukladno kojem je korupcija jednostavno neprihvatljiva. Sve to ide u kombinaciji s visokim stupnjem transparentnosti i odgovornosti, a po tom pitanju tisak igra važnu i uvijek aktivnu ulogu.   

Slična situacija u Hrvatskoj je i s reformom obrazovanja, koja je pokrenuta, ali ima dosta  prepreka pa sve ide previše sporo. Danska je zemlja koja je na tom području uložila veliki napor i danas ima  jedan od najboljih sustava koji koristi cijeloj zajednici. Na čemu se temelji danski obrazovni sustav i koliko je zaslužan za gospodarski razvoj?
Danski obrazovni sustav temelji se na uvjerenju da je omogućavanje visoko kvalitetnog obrazovanja na svim razinama od ključne važnosti kako bi se osigurala konkurentnost u današnjem globalnom društvu. Eto zašto naš obrazovni sustav teži tome da svi mladi ljudi steknu znanja i kompetencije koje će ih osposobiti za aktivno sudjelovanje u društvu znanja i doprinijeti njegovom daljnjem razvoju. Može se reći da je obrazovanje u Danskoj uvelike usmjereno na budućnost i na pripremu mladih za suočavanje s nepoznatim koje se nalazi iza ugla. Međutim, obrazovanje se ne odnosi samo na mlade. Cjeloživotno učenje ključno je načelo u Danskoj. Ono se uvelike primjenjuje na tržištu rada. 

Vjerojatno mnogima nije poznato da radnici u Danskoj nemaju nikakvu zaštitu, te ih poslodavac, ako su višak ili ne rade dobro svoj posao, može odmah otpustiti. Možete li to malo pojasniti?
Istina je da je Danska vrlo liberalna u smislu da se zapošljavanje i otpuštanje može dogoditi (gotovo) iznenada. S druge strane, također imamo prilično izdašnu naknadu za nezaposlene, premda po tom pitanju postoji vremensko ograničenje. Danski model često se naziva takozvanim flexicurity modelom, spojem fleksibilnosti i sigurnosti. On se sastoji od očite kombinacije fleksibilnog tržišta rada također i unutar javnog sektora, velikodušnog sustava socijalnog osiguranja i aktivne politike tržišta rada s pravima i obvezama za nezaposlene. Naš sustav se ne može nužno s lakoćom kopirati. On se temelji na stoljetnoj navici dijaloga između poslodavaca i sindikata koji postupaju neovisno o vladi.  

Dansko veleposlanstvo organiziralo je konferenciju Pametni otoci koja se održala na Krku i Hvaru. S kakvim se problemima susreću danski otoci i mogu li se oni usporediti s onima na hrvatskim otocima?
Vjerujemo da su naši otoci u Hrvatskoj i Danskoj uglavnom suočeni s istim izazovima. To podrazumijeva rješavanje relevantnih pitanja vezano uz potrošnju električne energije, kao i opskrbu energijom, gospodarenje otpadom i vodom, povezanost s kopnom, ali i među samim otocima te još niz sličnih pitanja. Općenito se postavlja pitanje kako se pobrinuti da se izbjegne depopulacija naših otoka te da ih se smatra integralnim, prosperitetnim i održivim segmentom našeg gospodarskog i političkog života tijekom cijele godine. Naše događanje 'Pametni otoci' usmjereno je upravo na ta pitanja. Gradonačelnici dvaju otoka u Danskoj zajedno s predsjednikom danskog Vijeća ruralnih okruga i ostalima razmijenili su mišljenja s hrvatskim kolegama vezano uz ta doista ključna pitanja na otvoren i neformalan način. 

Ovo ljeto sigurno ste osjetiti navijačko 'ludilo' za vrijeme svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji. Da li je i u Danskoj nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu i prati li se reprezentacija tako euforično?
Vjerujem da kratak odgovor na to pitanje glasi: da. Međutim, doček koji ste pripremili hrvatskoj reprezentaciji na ulicama Zagreba ljetos bio je bez premca.

Možete nam za kraj reći što vam najviše nedostaje iz domovine?
Ovdje u Hrvatskoj ima toliko stvari koje mi se sviđaju da bi bilo teško izdvojiti jednu određenu stvar. Međutim, moram iskreno priznati da, iako doista uživam u životu u Zagrebu, ponekad mi nedostaje boravak pored mora, kao što je bio slučaj u Kopenhagenu. Dobro je da me autoput može brzo dovesti do spektakularne hrvatske obale.

Komentari (1)
Pogledajte sve

New Report

Close