Svijet zabranio brikete od ugljena, Srbija gradi pogon

Pogon za proizvodnju briketa prostirat će se na 3600 četvornih metara/ Damir Špehar/PIXSELL Pogon za proizvodnju briketa prostirat će se na 3600 četvornih metara/ Damir Špehar/PIXSELL

Briketi koji su veliki izvor emisije sumpornog dioksida, ugljičnog dioksida i dušikovih plinova zabranjeni u europskim i kineskim gradovima.

Kada onečišćavač okoliša dobije dozvolu za rad, bez bilo kakvih uvjeta i prepreka, nitko ne bi mogao niti pretpostaviti da je to zeleno svjetlo stiglo upravo od onih kojima je posao da zaštite prirodu i okoliš. Srpsko ministarstvo Zaštite životne sredine odobrilo je poslovanje postrojenju za preradu ugljena privatnoj kompaniji Devix iz Lazarevca, bez studije o procjeni utjecaja na ljude i okoliš. Kako doznaju Večernje novosti, nadležno ministarstvo donijelo je odluku da nije potrebna izrada studije procjene utjecaja na okoliš za postrojenje za proizvodnju briketa od ugljena.

Rasipanje nemoguće izbjeći
Odgovornost je u potpunosti na ministarstvu kojem je Devix početkom ove godine podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Studije o procjeni utjecaja na okoliš za projekt pogona za proizvodnju briketa. Kako je navedeno u priloženoj dokumentaciji, planirani pogon za briketiranje ugljene prašine trebao bi biti izgrađen na građevinskoj parceli površine 13.466 kvadrata, koja se nalazi na raskrsnici regionalne ceste Beograd-Čačak i lokalne ceste Kalenić-Veliki Crljeni, dok bi bruto površina objekta iznosila 3660 kvadrata.

"Ministar ekologije Goran Trivan jednostavno je ignorirao niz primjedbi lokalnog stanovništa koje živi u neposrednoj blizini tog objekta kao neosnovane", kaže izvor beogradskog lista iz Ministarstva zaštite životne sredine. "Ne samo nama u ministarstvu, već i laiku, jasno je da takvi objekti prilično ugrožavaju upravo lokalno stanovništvo. Ugljeni briketi prave se od ugljene prašine i najozbiljniji problem je rasipanje te prašine". Kako dodaje sugovornik lista, jedina preporuka ministra Trivana, kada je u pitanju rasipanje ugljene prašine, jeste da se iz projektne dokumentacije izbriše vanjsko skladište ugljene prašine.

"Investitor se obvezuje da prevozi ugljenu prašinu u zatvorenim kamionima, a skladištenje se treba obavljati u zatvorenom prostoru", objašnjava sugovornik Večenjih novosti. Znajući da prostori zatvorenih skladišta nisu povećani, odnosno projektirani kapacitet ostao je isti, nije jasno kako će investitor poštovati ovu primjedbu. Pojedini stručnjaci iz tog područja kažu da je nemoguće spriječiti rasipanje prašine, te da se kao najbolje u praksi pokazalo prskanje prašine vodom i držanje ugljene prašine mokrom. 

Kako riječ o izuzetno skupom rješenju, a u postupku proizvodnje briketa je nužno sušenje prašine, jasno je da investitoru ne ide u prilog propisivanje takve mere za sprečavanje rasipanja ugljene prašine. I ministar je nije niti propisao, navodi beogradski list. "Na taj način ministar Trivan izašao je ususret investitoru da ne radi studiju procjene utjecaja na životnu sredinu", kaže izvor lista. "A sam je više puta isticao da spaljivanje takvih energenata dovodi do onečišćenja zraka koje je u većim gradovima dovodilo do probijanja negativnih rekorda onečišćenja i do prijevremene smrti 6500 ljudi godišnje".

Najgori energent
Navedeni briketi prave se za spaljivanje u individualnim ložištima i od svih energenata najveći su izvor emisije sumpornog dioksida, ugljičnog dioksida, dušikovih plinova i čestica. Zbog tog utjecaja na okoliš korištenje tih energenata zabranjeno je u većini europskih, pa čak i kineskih gradova, dok se jedino u Srbiji odobrava izgradnja novih pogona. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!