Porečki poduzetnici imaju velikih problema s pronalaženjem radne snage, nedostaje 120 sezonaca

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

Milotić je naglasio kako nema trgovaca, ljudi se ne javljaju na oglase, a nemaju baš ni volje. Marijana Ritošu iz Istradrva, tvrtke za proizvodnju namještaja, problem radne snage muči već dva desetljeća.

Unatoč četvrt milijuna nezaposlenih u Hrvatskoj, porečki poduzetnici imaju velikih problema s pronalaženjem radne snage, moglo se čuti na panel diskusiji „Od ideje do uspješnog biznisa – dobri primjeri iz prakse“ koji je održan u petak u Poreču u sklopu manifestacije Poslovni uzlet. Jedan od takvih primjera je i tvrtka Istarski supermarketi koja broji gotovo stotinu trgovina širom Istre, a ove se godine nadaju da će u špici sezone prijeći brojku od 750 zaposlenih, istaknuo je predstavnik tvrtke Ivica Milotić.

„Posao nam dobro ide, ali nam na ruku ne ide vrlo mali broj nezaposlenih. Trenutno ne možemo naći 120 sezonaca“, naglasio je Milotić. Na pitanje moderatora panela, glavnog urednika Poslovnog dnevnika Mislava Šimatovića, što je tomu razlog, Milotić je naglasio kako nema trgovaca, ljudi se ne javljaju na oglase, a nemaju baš ni volje. Marijana Ritošu iz Istradrva, tvrtke za proizvodnju namještaja, problem radne snage muči već dva desetljeća. „Strukovna škola u Bujama prima vrlo malo učenika. U Poreču nema ljudi koji su zainteresirani za naš posao, dok u okolici grada još i ima kakvog-takvog interesa. Na natječaje nam se javlja vrlo malo ljudi ili se javljaju kandidati s nedovoljnim kvalifikacijama“, istaknuo je Ritoša čija je tvrtka specijalizirana za opremanje interijera turističkih, odnosno hotelskih objekata.

„I mi imamo sličan problem“, izjavila je Jelena Fiškuš iz marketinške tvrtke Studio Sonda iz obližnje Vižinade. „Većina dizajnera ili marketinških stručnjaka ostaje u većim centrima, pa je za nas pronaći formiranog dizajnera ili art-direktora prava lutrija. Stoga smo se odlučili da educiramo kandidate koji nam se javljaju na natječaje“, otkrila je Fiškuš recept za premoštavanje problema radne snage. K tome, Studio Sonda odlučio se i na obavljanje srednjoškolske prakse, pa im već dolaze srednjoškolci među kojima se možda krije i neki budući dizajner. Inače, Studio Sonda pronašao je svoju nišu, a to je stavljanje dizajna u funkciju razvoja poduzetništva, a u konačnici i razvoja lokalne sredine. „Vjerujem da u praksi možemo pokazati kako se može razviti lokalna sredina“, ističe Fiškuš.

Svoju nišu imaju i Istarski supermarketi koji su se na taj način uspjeli održati i proširiti na konsolidiranom maloprodajnom tržištu gdje glavnu riječ vode veliki nacionalni i inozemni trgovački lanci. „Krenuli smo 2002., a koristimo prostore unutar hotelskih i turističkih tvrtki. Specijalnost nam je maloprodaja u kampovima, apartmanskim naseljima i hotelima. Uzeli smo nišu koja velikim lancima nije zanimljiva, a mi smo se profilirali kao trgovina iz susjedstva“, kaže Ivica Milotić.

Na turizam se oslanja i Istradrvo, a porečki gradonačelnik Edi Štifanić naglašava kako je turizam dugi niz godina temelj na kojem je građen uspjeh porečkog gospodarstva. „Uspjeh porečkog turizma traje dugi niz godina kroz velike tvrtke Plavu lagunu i Rivieru koje su turistički razvijale grad. Danas Poreština čini 10 posto hrvatskog turizma. Većina poduzetnika je vezana za turizam, ali je razvijena i poljoprivreda. Uz mala obiteljsko poljoprivredna gospodarstva, tu je Agrolaguna kao velika tvrtka“, pojasnio je tajnu uspjeha Štifanić.

S time se slaže i Stevo Žufić, vlasnik tvrtke Adria Bonus specijalizirane za savjetovanje u vezi projekata za povlačenje novca iz europskih fondova. „Poduzetnička klima u Poreču nije od jučer. Imamo 6000 zaposlenih u malim i srednjim poduzećima te 3000 zaposlenih u velikim poduzećima. Već ta činjenica da mali poduzetnici zapošljavaju dvostruko više ljudi govori da je malo poduzetništvo izuzetno značajno“, ističe Žufić. Međutim, iako je poduzetnička klima u Poreču dobra, nije sve idealno, smatra Žufić istaknuvši kako grad mora još više pomoći.

A što grad čini po tom pitanju otkrio je gradonačelnik Štifanić koji smatra da je zadatak grada stvaranje sve potrebne infrastrukture da bi se investicije dogodile, a kada investitor dođe, potrebno ga je srdačno primiti. „Pokušavamo pomoći da investitori što prije dođu do svih potrebnih dozvola i suglasnosti“, istaknuo je Štifanić i podsjetio na nedavnu veliku investiciju češkog investitora, a to je akvapark koji je otvorio 200 radnih mjesta. K tome, grad vrlo povoljno iznajmljuje gradske prostore, za dva do tri puta nižu cijenu nego u većim hrvatskim gradovima.

Jedna od obilježja porečkih, odnosno istarskih poduzetnika je i lokalpatriotizam, a jedan od primjera je obnova starog grada u Buzetu i njegova pretvaranja u hotel. Projekt je pokrenulo Istradrvo, o čemu je govorio Marijan Ritoša. „Otac je iz Vižinade, a dugo je želio napraviti nešto u unutrašnjosti Istre. Obnovili smo pet zgrada, a s tri mosta povezali smo ih u jednu cjelinu. Izmijenili smo vodovod i odvodnju, a na jesen ćemo staviti kameno popločenje“, istaknuo je Ritoša.

Poslovni uzlet grada Poreča održan u petak obilježile su i edukativne radionice za poduzetnike, što je uostalom i cilj ove manifestacije. Na radionici Kako započeti vlastiti posao koju je održao Dragan Kopecki iz Obrazovne grupe Zrinski moglo se čuti kako su različiti razlozi iz kojih se ljudi odlučuju kročiti u svijet poduzetništva. Registracija poduzeća samo je prvi korak u pokretanju vlastitog posla. Poslovati danas, u uvjetima gospodarske krize predstavlja veliki izazov, moglo se čuti na radionici. No, neki poduzetnici upravo su krizu prepoznali kao svoju veliku priliku. Na radionici su poduzetnici mogli čuti kako prepoznati prednosti, a prevladati ograničenja, te o kojim sve pitanjima treba voditi računa kako bi novoosnovano poduzeće uspješno svladalo svoje prve korake u poduzetništvu

Brendiranje poljoprivrednog proizvoda bila je tema radionice koju je vodio Nikola Nikšić iz Konter savjetovanja. Ovo praktično predavanje osmišljeno je s ciljem savjetovanja poduzetnika i poljoprivrednika pri analizi preduvjeta i realizaciji brand strategije. Na predavanju se krenulo od osnovnih stvari od kojih se sastoji svaki brand. Razgovaralo se o karakteristikama proizvoda ili usluga koje su ključne, a okupljene poduzetnike se uputilo i kako gledati druge brandove s kojima se natječu te što je ključno u pristupu kupcu.

Predavanje Kako povoljno i efikasno oglašavati na Googleu i Facebooku pod vodstvom Krešimira Koružnjaka iz Los Webosa dalo je odgovor na pitanje koje je sve alate moguće koristiti, kako bi se sa što manje resursa, kako financijskih tako i vremenskih, povećala prodaja i svjesnost o vlastitim brendovima te nakon razdoblja konzumiranja proizvoda ili usluge nastavila komunikacija s korisnicima. Kroz praktičnu radionicu pokazalo se što je to Google Adwards, kako izgleda oglašavanje na Googleu i Facebooku, a posjetitelji radionice mogli su vidjeti i praktične primjere oglašavanja na search i display mrežama.

Na kraju, radionica o tome kako neurolingvistčko programiranje (NLP) može pomoći poduzetniku na putu do uspjeha vodio je Toni Babić iz Praktikum sustava. Tehnike koje NLP nudi su široko primjenjive i vrlo korisne u različitim segmentima života, te je ključ njihove uspješne primjene – vježba i korištenje u različitim situacijama. Neurolingvističko programiranje jest pravac koji istražuje vezu između naših misli i načina na koji komuniciramo te njihovog utjecaja na naše emocije i ponašanje. U praksi, ovaj pravac poduzetnicima daje učinkovite tehnike i alate za uspješniju komunikaciju, poticanje vlastite motivacije, kao i motivacije zaposlenika te općenito razvoja liderskog stava usmjerenog na rješenje.

Komentari (21)
  • prognostik
    prognostik 22:31 18.5.2016.

    Po meni narod dolazi k pameti. Uskoro nitko nece raditi za crkavicu od 3000kn a imati diplomu i poznavati 2-3 strana jezika.

  • miami
    miami 15:22 18.5.2016.

    Za male plaće treba puno raditi i živjeti ko siromah….

  • daorson
    daorson 10:14 18.5.2016.

    Sta je bilo rasisticki u mom postu? Siptari?pa oni se sami tako zovu,a dole ih ekipa zove Sipci ili Bakljave. Ti ocgledno ne poznas situaciju porecu. Infiltrirali su se u Ids i zasticeni su kao licki mevjedi. I da zaboravio sam ulicu boze milanovica centru,koju zovu boze ciganovica.ajde pogodi zbog cega?

    delboy


    daorson


    Jedini poduzetnici u porecu i okolici su siptari a oni zaposljavaju 90% svojih iz tetova i vrte 90% love od turizma tamo. O tome treba drzava povesti racuna jer u istri se okrene 1/3 love od turizma pa zbrojite di zavrsi


    odvratan rasistički komentar. kao prvo, albanci ne žive u okolici nego u centru grada. oni čine svega 5% stanovništva, a kome daju novce jer njihov problem i njihova stvar. u poreču se okrene 1/3 love od turizma hrvatske, a u istri više od polovine. malo ti fali znanja. a jadan si ako si u poreču, povijesnom i kulturnom gradu primijetio samo "šiptare". to je dokaz da si tamo išao u zloj namjeri, da tražiš greške. traži ih u svojoj vukojebini iz koje si potekao.
Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve