Fokus želimo vratiti na poduzetnike, ali nećemo više pomagati vječnim gubitašima

Darko Horvat, ministar gospodarstva/ Patrik Macek/PIXSELL Darko Horvat, ministar gospodarstva/ Patrik Macek/PIXSELL

Darko Horvat, ministar gospodarstva.

U godini koja je polako iza nas, vjerujem da smo napravili veliku prekretnicu, koja će nam omogućiti pogled usmjeriti prema naprijed. Suočili smo se s velikim izazovima te se aktivno i odgovorno uključili u rješavanje nekoliko kriznih gospodarskih žarišta. To se, prije svega, odnosi na postizanje nagodbe s vjerovnicima u postupku izvanredne uprave Agrokora, zatim na uspješan proces dokapitalizacije i privatizacije Petrokemije, te na pitanje restrukturiranja Uljanika, na koje uskoro očekujemo dobiti jasan odgovor. Ono što je sigurno, država više neće pomagati one koji sustavno stvaraju gubitke, već ćemo inzistirati na tržišnom, održivom i odgovornom poslovanju. Stabilizacija javnih financija konačno nam je omogućila suficit državnog proračuna, a ta sredstva moramo koristiti u smjeru investiranja u poduzetnički sektor i stvaranja novih radnih mjesta.

Trećim krugom porezne reforme građane ćemo sveukupno rasteretiti za 6,5 milijardi kuna. Istovremeno, u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta dovršavamo prijedlog Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, kojim u 2019. godini planiramo ukinuti 322 mjere koje će samo u sljedećoj godini poduzetnike rasteretiti za dodatnih 640 milijuna kuna. Uz to, početkom iduće godine Vladi ćemo predložiti i mjere ukidanja ili smanjenja dijela neporeznih davanja koje bi također trebale potaknuti realni sektor.  Uvijek se može više i bolje, međutim želja nam je da ove brojke i mjere poduzetnici osjete izravno na svom poslovanju, a radnici na svojim primanjima. Iz tog mi je razloga posebno drago što smo na razini Vlade uspjeli pronaći prostor za podizanje neoporezivog dijela za božićnice, regres i ostale nagrade radnicima s 2500 kuna na 7500 kuna, čime se ustvari omogućuje isplata 13. plaće.

Odluka je na snazi od 1. prosinca ove godine, a prema nekim najavama, gotovo tri četvrtine poslodavaca isplatit će povećane prigodne nagrade. Bude li tako, bit ćemo iznimno zadovoljni. Ova mjera ujedno predstavlja i jedan novi smjer, prema kojem ovakve i slične mjere želimo donositi u direktnoj komunikaciji s poduzetnicima i ljudima 'na terenu'++, saslušati njihove prijedloge te ih implementirati kroz zakonodavni okvir. Također, na našu je inicijativu oslobođen prostor za povećanje stipendija u srednjem strukovnom obrazovanju. Tako će se postojeći prag stipendija povećati s 9000 kuna na 18.000 kuna, a umjesto dosadašnjih 3.200 stipendija, od iduće školske godine ta će brojka narasti na otprilike 5000. Važno je pritom naglasiti kako taj iznos neće utjecati na poreznu olakšicu koju ostvaruju roditelji učenika, dok će dodatne poticaje dobivati poduzetnici koji odluče stipendirati učenike putem svojih tvrtki. Na ovaj način želimo pokazati da smo okrenuti prema budućnosti i svim izazovima koje nam ona donosi. U tom smislu, 2019. godinu želimo učiniti godinom digitalne transformacije Hrvatske.

 

2,6 mlrd.

kuna planirana godišnja ušteda od uvođenja e-Računa u javnu nabavu

To znači da sve ono što bude moguće, podignemo na razinu online komunikacije, a drastično smanjimo ili u potpunosti ukinemo korištenje papira, biljega, pečata i čekanje na šalterima. Tako već u prvom tromjesečju iduće godine startamo sa START-om. Radi se o projektu kojim ćemo povezati šest nadležnih institucija u digitalni servis, a koji će omogućiti pokretanje poslovanja s bilo kojeg mjesta, unutar 48 sati, ispunjavanjem jednog digitalnog obrasca. Aktualizirana je i priča oko e-potpisa koji bi uvelike olakšao i ubrzao mnoge procese, no sigurno je da se s 1. srpnjem iduće godine uvodi 100-postotna obveza zaprimanja i izdavanja e-Računa u postupcima javne nabave, što bi godišnje trebalo donijeti novu proračunsku uštedu na razini od 2,6 milijardi kuna. Sve ove mjere daju nam razloga za optimizam koji nam je prijeko potreban.

Ostvaren je i gospodarski rast od 2,9 posto, dok Europska komisija zadržava prognoze rasta našeg gospodarstva za ovu i sljedeću godinu od 2,8 posto. Daljnji rast potaknut ćemo investicijama, jednim od ključnih faktora kojima se bavimo u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. U tom smislu, značajno smo unaprijedili zakonski okvir i time osigurali bolje uvjete za realizaciju investicijskih projekata, više poticaja za ulaganja te jasnije i jednostavnije procedure. Tome u prilog govore i brojke koje nam pokazuju kako ćemo do kraja ove godine privući više od dvije milijarde eura stranih investicija. No, kvantitetu sada želimo nadomjestiti kvalitetom te inzistirati na tome da nove investicije budu usmjerene prema postizanju visoke dodane vrijednosti i otvaranju dobro plaćenih radnih mjesta.

Na tome aktivno radimo, te se u redovnoj saborskoj proceduri već nalazi Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, komplementaran postojećem Zakonu o poticanju ulaganja, pomoću kojih potičemo daljnja ulaganja domaćih i stranih poduzetnika u našoj zemlji. U ovom trenutku, ukupni iznos investicija u projekte koji podrazumijevanju istraživanje, razvoj i inovacije čini 0,8 posto BDP-a, a cilj nam je da se taj broj kroz dvije do tri godine poveća na 1,4 posto.

Pri tome, najveći dio sredstava privlači se iz fondova Europske unije. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je do ovog trenutka, putem svojih poziva, ugovorilo 61 posto od ukupno 9,43 milijardi kuna koje su nam stavljene na raspolaganje do 2020. godine. Do kraja ove i tijekom sljedeće godine planiramo raspisati još nekoliko poziva, kroz koje bismo najveći dio sredstava stavili na raspolaganje upravo za inovacije, istraživanje i razvoj te povećanje konkurentnosti.  Želim istaknuti još neke važne projekte na kojima intenzivno radimo. Jedan od njih je Državni inspektorat koji s radom započinje u travnju iduće godine, a koji će objediniti 17 inspekcijskih službi u jedno tijelo koje će poduzetnicima uštediti vrijeme i novac, a smanjit će se i stupanj represije u slučajevima utvrđenja lakših prekršaja.

Također, smanjuje se portfelj neaktivne državne imovine, koju želimo reaktivirati na način da ju stavimo u funkciju gospodarskog rasta i razvoja.  Fokus u 2019. želimo vratiti na poduzetnike, kao i na načine kako im poslovanje učiniti lakšim i jednostavnijim. Važno je da pri tome vodimo otvorenu i dvosmjernu komunikaciju. Čvrstog sam stava da u našoj zemlji ima dovoljno onih koji će svojom hrabrošću pokretati stvari prema naprijed, a mi ćemo i dalje predano raditi na stvaranju svih potrebnih preduvjeta kako bi se poboljšala i sveukupna poduzetnička klima, koja će zadržati naše mlade da ostanu živjeti, raditi i stvarati u Hrvatskoj. Na tom tragu, želim vam uspješnu 2019. godinu!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!