Vlada kreće od 1. travnja iduće godine s reformom oporezivanja vlasništva nekretnina s ciljem postupnog smanjenja opterećenja cijene rada te porasta prihoda jedinica lokalne samouprave. Lokalna uprava će u konačnici iz lokalnih prihoda zadovoljavati sve lokalne potrebe, dok državi ostaje da financira visoko obrazovanje i kliničke bolničke centre. Reforma će se provesti u tri faze, rekao je ministar financija Slavko Linić na današnoj press konferenciji u Vladi.

Dodao je da to znači da je cilj zadržati postojeću razinu prihoda lokalnih vlasti u prvoj fazi uvođenja poreza na nekretnine u prikupljanju prihoda lokalne uprave za financirannje javnih izdataka, te da će u trećoj fazi doći do ukidanja prireza na dohodak (18 posto u Zagrebu), te parafiskalnih nameta poput spomeničke rente.

Komunalni doprinos koji se plaća za investicije i komunalna naknada prema kvadratima i lokaciji nekretnine relikt su sovcijalizma, prema Liniću. Oni danas čine 15 posto prihoda JLS-a, dok više od 50 posto čine porez i prirez na dohodak. Prebacivanje poreznog tereta s rada na imovinu – odnosno na nekretnine, u funkciji je stvaranja konkurentnog gospodarstva. Prema Liniću, sva nepokretna imovina – bez razlike u čijem je vlasništvu, s obzirom da nije u funkciji nego je mrtvi kapital, biti će oporezovana po punoj stopi. Porezni udar koji dolazi u prvom redu se tiče “viška” nekretnina koje posjeduju građani koji u njima trajno ne stanuju ili ih ne koriste niti povremeno. Isto je i sa neizgrađenim građevinskimg zemljištem, neprodanim stanovima privatnih investitora i nekretninama koje nisu u funkciji, a vode ih banke u svojim bilancama.

Podatak da je u Zagrebu registrirano, primjerice, oko 7000 najmodavaca stanova koji plaćaju porez iako je znatno više onih koji iznajmljuju “na crno” ilustrativan je za ono što Ministarstvo financija novim porezom želi postići. Kako po novome sve vlasnike koji imaju tri ili više nekretnine smatraju bogatašima u Ministarstvu financija isto tako očekuju da će novi porez potaknuti dobar broj takvih da registriraju najam ili se počnu baviti s izjamljivanjem “viška”. Naime, porez na nekretnine kreće 1. travnja 2013. i plaćat će se u Hrvatskoj po jedinstvenoj poreznoj stopi od 1,5 posto. Po toj stopi plaćat će se na treću i svaku daljnju nekretninu ako se ne iznamljuju, pa stoga u Ministarstvu financija očekuju da će se upeterostručiti broj najma. To je ujedno jedina brojka koja je danas kvantificirana kao mogući učinak od novog poreza.

Ministar Linić najavio je da će prijedlog novoga zakona o porezu na nekretnine krajem ove godine ili u siječnju 2013. Vlada poslati u Sabor na prvo čitanje. Po sadašnjem prijedlogu vlasnicima nekretnina priznat će se 30 posto fiskalne vrijednosti kao neoporezivo, pa će poreznu osnovicu činiti 70 posto fiskalne vrijednosti. Nju će, pak, umanjiti za zakonom propisane olakšice tako da će visina poreza za kuće i stanove u kojima se trajno stanuje ostati otprilike na razini današnje komunalne naknade, odnosno bit će umanjena za 88 do 95 posto. Za nekretnine u kojima građani povremeno borave porezna osnovica bit će umanjena za 70 do 85 posto. Koji će biti postotak umanjenja i u prvom i drugom slučaju ovisit će o odluci lokalne jedinice uprave i samouprave. Za treću, pak, nekretninu, a pod uvjetom da se koristi za izjamljivanje, porez će iznositi kao kod nekretnine za trajno stanovanje. Olakšice i za prvu i drugu nekretninu su bitno veće od medijskih balona koji su puštani, te u odnosu na njih nove stope mogu djelovati kao “kamilica”. Tako se sam fokus sa poreznih stopa sada prebacuje na fiskalnu vrijednost nekretnina jer o njoj uvelike u konačnici ovisiti visina poreza. Prema ravnateljici Porezne uprave fiskalna vrijednost nekretnine odrediti će se metodom masovne procjene po uzoru na neku takvu metodu koja se koristi u EU, a kod toga će se koristiti uprosječene tržišne cijene koje imaju u poreznoj evidenciji. Porezna Uprava ima cjenike tipiziranih nekretnina prema lokaciji, ali i detaljnije od toga. To otvara na prvi pogled dvojbe u vezi rušenja ili zidanja fiskalne vrijednosti nekretninama vlasnicima skupljih, odnosno jeftinijih nekretnina unutar istog “kvarta”, a biti će razjašnjeno kad se više dozna o metodi masovne procjene koja će se primjeniti.

Linić je najavio i da će Vlada razraditi sustav oporezivanja za poljoprivredno zemljišta, te donijeti posebni zakon.