'Država iz velike krize nije ništa naučila!'

Foto: Goran Stanzl / Pixsell Foto: Goran Stanzl / Pixsell

HUP skor koji mjeri provedbu reformi prema 12 ključnih područja stavlja RH na začelje Europske unije.

Nakon što su proteklih mjesec dana Svjetska banka te strane gospodarske komore u Hrvatskoj ukazale kako naša zemlja nazaduje po pitanju poslovne i investicijske klime u ovoj godini, sada je takvo stanje potvrdila i domaća Hrvatska udruga poslodavaca u svojem HUP Skoru. Štoviše, prema HUP-u, koji s ovim alatom mjeri provedbu reformi prema 12 ključnih područja, pokazuje se kako Hrvatska ima najlošiji skor u EU, pa i od zemalja kao što su Bugarska i Rumunjska koje su još uvijek slabije razvijene od nas.

"Potvrđen je prvi značajni pomak od početka mjerenja HUP Skora (op.a. 2013.), ali Hrvatska je i dalje na začelju Nove Europe. Očito je da zemlja nema kapacitet za dovoljno brz gospodarski rast i konvergenciju. Problemi s poduzetničkom klimom ne proizlaze iz kulture i mentaliteta nego prvenstveno iz slabih institucija", kažu u HUP-u. Dodaju da se, prije svega, sustav javnih i državnih poduzeća treba smanjiti, restrukturirati, profesionalizirati, depolitizirati i privatizirati, a tako će početi veća ulaganja.

Preliminarni rezultati ukazuju da HUP Skor za 2018. godinu iznosi 37 što je za jedan bod manje od prošle godine. "Rezultat pokazuje da Hrvatska i ove godine znatno zaostaje za državama članicama EU iz srednje i istočne Europe (EU10). Gospodarski rast koji je ponovo uspostavljen 2015. nakon dugih šest godina krize predstavljao je indikator gospodarske snage i dobrih izgleda. Smanjenje skora u 2018. godini treba tumačiti kao naznaku da aktualni impuls rasta ima ciklički, odnosno, prolazan karakter.

Dubinske gospodarske i institucionalne strukture ostaju slabe zbog izostanka reformi", kažu u HUP-u. Poslodavci pojašnjavaju da niti jedan skor u 12 područja ne prelazi 2/3 maksimalne vrijednosti što znači da Hrvatska nema izrazitu konkurentsku prednost u nekom području. Najveći vidljivi napredak ostvaren je kod fiskalne konsolidacije (s 54 u 2017. na 56 u 2018.), kod produktivnosti i konkurentnosti  (s 34 na 45) te kod ponude kapitala (s 36 na 42). Ocjena HUP Skora obrazovnog i mirovinskog sustava i dalje je "u crvenom", ali je zadržan na 26, dok je pravosuđe na 33.

Najveća negativna promjena je pad skora investicijskih i poslovnih barijera (s 35 u 2017. na 23 u 2018.), slijedom rasta troškova osnivanja poduzeća i povećanja broja procedura za dobivanje građevinskih dozvola te u javnoj administraciji  zbog naglog rasta broja dana potrebnih za pokretanje posla. Područja opterećenja gospodarstva (19) i tržište rada (22) se iz godine u godinu pokazuju kao kritični. Gordana Deranja, predsjednica HUP-a smatra da Hrvatska bilježi slab napredak i stagnira jer se drugi uspješnije i brže mijenjanju u prilagođavanju novim okolnostima i uvjetima. 

U škripcu
"Opterećenje gospodarstva je i dalje previsoko, zbog čega ne možemo biti u cijelosti zadovoljni zadnjim valom poreznih promjena. Iako ih smatramo korakom u dobrom smjeru, one su nedovoljne da bi gospodarstvu dale ozbiljniji pozitivan poticaj, a on nam je nužan da bismo održali i sadašnje stope rasta. Posebice se to odnosi na opterećenje plaća.

Stanje na tržištu rada zaista je teško. Kvalificirane radne snage nema dovoljno, a pritisak na rast plaća je velik. Problem je što poslodavci sa sadašnjim opterećenjem, poreznim i svakim drugim, nemaju prostor za daljnje i bitnije povećanje plaća bez da ugroze održivost poslovanja. Umjesto da se traži prostor za veća rasterećenja tvrtki i građana, proračun nam nastavlja rasti.  Očito iz velike krize nismo ništa naučili. Kao država i dalje nastavljamo trošiti više nego što zarađujemo. Samo smo dio skupih kredita sada zamijenili sredstvima iz EU fondova i ta sredstva su jedini razvojni moment proračuna za 2019.

U njemu nema naznaka nikakvih ozbiljnih reformi i to je ono što nas sve treba brinuti", kaže Deranja. Na njezinom tragu je i Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, koji ističe da bez snažnijeg gospodarskog rasta neće doći do zaustavljanja odlaska ljudi iz zemlje, posebice mladih i onih u naponu radne snage. 

"Ozbiljan deficit radne snage može ugroziti i ovakav rast kakav sada imamo. To nije problem samo poslodavaca to je problem koji se mora rješavati sistemski i sveobuhvatno. O tome hoće li sljedeće godine biti dovoljno sobarica, konobara, trgovaca, tokara i varioca ovise i plaće liječnika, nastavnika, policajaca i vojnika", kaže Majetić. Dodaje da sve ono na što HUP skor ukazuje kao na neuralgične točke, ponavlja se iz godine u godinu - opterećenje gospodarstva, tržište rada, zdravstveni, obrazovni i mirovinski sustav, pravosuđe. 

Spori smo
"Vlada poduzima korake, ali oni nisu dovoljni jer su naslijeđeni problemi ogromni. Spori smo, a promjene koje provodimo ne idu dovoljno duboko i široko da bi se mogle zvati reformama. Zbog toga su i njihovi dosezi  ograničeni, a kada se usporedimo s drugim zemljama, ostajemo iza njih, zarobljeni na dnu Europske unije", kaže Majetić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve