Rast plaća u Hrvatskoj tri puta sporiji od rasta produktivnosti: Nepravedno i štetno

FOTO: Thinkstock FOTO: Thinkstock

Rast plaća u Europskoj uniji ne prati rast produktivnosti pa je tako u Njemačkoj, Irskoj i Hrvatskoj produktivnost rasla tri puta više od plaća u posljednjih 16 godina, a na razini EU-a čak više od četiri puta, pokazuje izračun Instituta europskih sindikata (ETUI) i Europske konfederacije sindikata (ETUC).

Prema standardnoj ekonomskoj teoriji rast plaća trebao bi pratiti rast produktivnosti, ali u Europi od 2000. do 2016. to nije bio slučaj. U Mađarskoj, Rumunjskoj, Portugalu i Grčkoj realne plaće su pale u posljednjih 16 godina, dok je produktivnost rasla. Produktivnost je porasla tri puta više od rasta plaća u Njemačkoj, Irskoj i Hrvatskoj, a dva puta više u Poljskoj, Belgiji i Austriji. U EU28 produktivnost rada 2016. bila je 10,5 posto realno veća nego 2000. , dok su plaće veće samo za 2,45 posto.

"Rast plaća zaostaje već godinama. Velik jaz između rasta produktivnosti i rasta plaća čvrsti je dokaz potrebe za rastom plaća diljem EU-a", kaže Esther Lynch, glavna tajnica ETUC-a. "Mora doći do poštenih kolektivnih pregovora između sindikata i poslodavaca diljem Europe kako bi se osjetno povećale plaće. Vlade i institucije EU-a trebale bi učiniti sve što mogu kako bi omogućile i potaknule kolektivne pregovore", dodala je Lynch.

Europski sindikati ističu da treba učiti od zemalja članica u kojima su plaće rasle više od produktivnosti. To je slučaj u Danskoj i Švedskoj, gdje zdravi ekonomski razvoj i visoka konkurentnost idu ruku pod ruku s rastom plaća. U nekim zemljama srednje i istočne Europe, Češkoj, Latviji, Litvi i Estoniji plaće su također rasle brže od produktivnosti, ali relativna razina plaće u tim zemljama još uvijek je niža od relativne razine produktivnosti, u usporedbi s EU15.

Sindikati ističu da radnici ne dobivaju pravedni udio u proizvedenom bogatstvu ako plaće ustrajno kaskaju za produktivnošću te da to nije samo duboko nepravedno nego je i ekonomski štetno. Slabi rast plaća smanjuje potrošnju, jer su plaće i dalje glavni izvor prihoda kućanstava, a privatna potrošnja predstavlja najveći dio agregatne potražnje. Stoga slabiji rast plaća od rasta produktivnosti znači da prihodi od plaća ne rastu, a slijedom toga ne raste ni potrošnja, koja je jedan od glavnih elemenata BDP-a, navode sindikati.

Komentari (3)
  • sljivan1
    sljivan1 20:42 19.4.2018.

    na osnovu čega bi trebale rasti plaće? u hrvatskoj uspjeva trgovina (prepordaja) i prodaja usluga… i to je sve u domaćoj potrošnji. malo se stvara dodane vrijednosti, ništa se ne proizvodi.
    teško se (europi općenito) suprostaviti (daleko)istočnim konkurentima. naše cijene rada i materijala su daleko više. biti danas konkurentan u europi… vrlo teško!

  • Kirin
    Kirin 15:40 19.4.2018.

    Ovo je plaćeni članak od strane sindikalnih mafijaša! Produktivnost onih koji stvaraju dodanu vrijednost možda raste, ali raste i harač svake vrste i broj ne produktivnih i uhljeba! Dakle apsolutna produktivnost pada jer se broj radno sposobnih smanjuje, a broj parazita i uhljeba eksponencijalno raste. Smanjiti volumen plaća za državne i javne djelatnike te davanja na plaću u realnom sketoru i eto preokreta!

  • ozapa
    ozapa 15:17 19.4.2018.

    "pa je tako u Njemačkoj, Irskoj i Hrvatskoj produktivnost rasla tri puta više od plaća u posljednjih 16 godina, a na razini EU-a čak više od četiri puta"

    Možemo se buniti na nepravde svijeta ali iz ove premise se izvlači samo jedna konkluzija - postajemo sve nekonkurentniji

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve