S Matejom Zovkićem, direktorom korporativnog komuniciranja LNG Hrvatska i PR stručnjakom za strateške državne projekte razgovarali smo važnosti realizacije LNG terminala na otoku Krku, zakupima kapaciteta i implementaciji FSRU modela. 

Koliko je LNG važan energetski projekt za Hrvatsku, a i regiju?
LNG terminal na otoku Krku jedna je od hrvatskih najvažnijih energetskih investicija koja će našoj zemlji osigurati plinsku stabilnost i neovisnost. Izgradnjom LNG terminala na otoku Krku nijedan stanovnik Hrvatske više se neće morati brinuti o potencijalnim geopolitičkim sukobima koji rezultiraju plinskom krizom. Isto tako realizacijom ovog projekta Republika Hrvatska postati će energetski lider jugoistočne Europe iz razloga što ćemo osigurati diverzifikaciju opskrbnih pravaca i sigurnost opskrbe plinom regije. Ovaj europski značaj hrvatskog LNG terminala na prepoznala je i Europska unija koja je izgradnju LNG terminala uvrstila na listu projekata od zajedničkog interesa i na listu Europske strategije energetske sigurnosti i to kao jedan od ključnih projekata koji osiguravaju plinsku sigurnost. Republika Hrvatska ovim terminalom dobiva važnost i značaj na međunarodnoj političkoj i energetskoj sceni jer realizaciju terminala podržavaju zemlje regije, zemlje članice Europske unije te zemlje velesile poput Sjedinjenih Američkih Država. Također, naš terminal od bitnog je značaja i za sve trgovce i dobavljače plina kojima je naš terminal nova točka na LNG karti svijeta te nam je zapravo njegova realizacija ulaznica nam u globalni svijet energetskih čimbenika. 

Kakva je trenutno situacija s realizacijom tog projekta?
S ponosom mogu istaknuti kako je u posljednjih nekoliko godina realizacija LNG terminala maksimalno ubrzana u smislu izrade dokumentacije, ishođenja dozvola i povlačenja sredstava iz Europskih fondova. Tvrtka LNG Hrvatska d.o.o. kao nositelj realizacije LNG terminala Krk i kao tvrtka koja će i upravljati terminalom izradila je idejni projekt, analizu tržišta, studiju izvodljivosti, geodetski projekt, a Ministarstvo zaštite okoliša i prirode pozitivnim je ocijenilo Studiju utjecaja na okoliš i zahvat izgradnje LNG terminala Krk. 2013. godine LNG terminal Krk uvršten je na PCI listu (Project of Common Interest), listu projekata od zajedničkog interesa za Europsku uniju, na koju je uvršten i 2015. godine. Jedan od glavnih uvjeta da se projekt nalazi na listi je da ispunjava nekoliko glavnih kriterija – pridonosi integraciji tržišta prirodnog plina i daljnjoj konkurenciji, povećava sigurnost opskrbe plinom i smanjuje emisiju CO2. Uvrštenjem na ovu listu tvrtka LNG Hrvatska d.o.o. dobila je mogućnost pristupa bespovratnim sredstvima EU fondova, bržem ishođenju dozvola i pristupačniji regulatorni tretman. Također, realizacija LNG terminala uvrštena je i na listu Europske strategije energetske sigurnosti i to kao jedan od ključnih projekata s posebnim naglaskom na doprinos u područjima sigurnosti opskrbe. Sukladno tome tvrtka je nakon uspješno predanih aplikacija bespovratno iz CEF fonda povukla 4,9 milijuna eura za sufinanciranje izrade studija i dokumentacije potrebne za ishođenje građevinske dozvole te 550 tisuća eura za sufinanciranje terenskih i laboratorijskih ispitivanja. Ovdje ističem kako se radi o ostvarenim maksimalnim iznosima financiranja. Vlada Republike Hrvatske proglasila je izgradnju terminala strateškim državnim projektom sukladno odredbama Zakona o strateškim investicijskim projektima. Također kada govorimo o važnosti projekta na europskom političkoj razini valja napomenuti da izgradnja LNG terminala ima jednoglasnu nepodijeljenu potporu 15 zemalja regije čiji su ministri energetike u Dubrovniku u srpnju prošle godine potpisali memorandum o razumijevanju i akcijski plan kojim su LNG terminal identificirali kao jedan od prioritetnih za regiju koji donosi novi izvor plina.  Tvrtka LNG Hrvatska d.o.o. je sukladno terminskom planu usuglašenim s Europskom komisijom i sukladno Direktivama EU i pozitivnim propisima Republike Hrvatske provela poziv za ulaganje u LNG terminal Krk, kroz dva poziva. Prvi se odnosio na industrijske ulagače, odnosno tvrtke koje imaju iskustav u upravljanju LNG terminalima i reference u LNG biznisu, a drugi   je bio za financijske ulagače, odnosno tvrtke, financijske institucije i fondove koji imaju iskustvo i reference u ulaganju u energetske projekte. Tvrtka je zaprimila ukupno sedam ponuda, od toga četiri ponude industrijskih i tri ponude financijskih ulagača. Svi ulagači morali su proći predkvalifikacijski postupak, dostaviti svu relevantnu dokumentaciju kako bi dokazali ozbiljnost ponude i financijske garancije. Stručni eksperti i konzultanti odradili su pregled i evaluaciju pristiglih ponuda, a ono što slijedi je pregovarački postupak, sukladno procedurama kakve se primjenjuju u svjetskoj praksi u ovakvim postupcima. Također od nadležnog ministarstva dobili smo i pravomoćnu lokacijsku dozvolu, a od HERE dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti upravljanja terminalom za ukapljeni prirodni plin. U tijeku je završetak izrade FEED-a i glavnog projekta. Ovdje svakako želim istaknuti kako se sve procedure i koraci usuglašavaju s Europskom komisijom i Agencijom INEA s kojom smo na tjednoj bazi komuniciranja, a koja je i potvrdila naše uredno izvršavanje ugovornih obveza. što samo govori o količini posla i ozbiljnosti kojom se vodimo kako bi što prije osigurali funkcioniranje terminala.

Postoje li kakva saznanja o mogućem zakupu kapaciteta budućeg projekta?
I to je je procedura koju smo već odradili i to uspješno. U prvoj fazi objavili smo poziv za dostavu neobvezujućih ponuda, a druga faza odnosila se na dostavu obvezujućih ponuda. Obvezujuće ponude kako samo ime kaže predstavljaju ključni dokument u poslovanju LNG terminala. Naime, zakupci su pozitivno reagirali na geostrateški i geopolitički položaj LNG terminala Krk te su prepoznali njegov značaj, a količina zakupa je i veća od očekivanog, što opravdava i isplativost izgradnje terminala. Moram istaknuti i kako se u većini slučajeva radi  o dugoročnim zakupima kapaciteta što samo govori o značaju LNG terminala na svjetskom plinskom tržištu. Zakupci kapaciteta su velike kompanije koje su svakodnevno na plinskim burzama i prate LNG terminale iz cijelog svijeta, a sada je i hrvatski LNG terminal postao dio te priče. 

Kolika je trenutno procjenjena vrijednost projekta i kakve su mogućnosti za njegovo financirenje?
Procjenjena vrijednost kopnenog LNG terminala Krk iznosi nešto više od 500 milijuna eura, međutim obzirom trenutno radimo na implementaciji prijelaznog rješenja LNG terminala, odnosno FSRU modelu, kako bi što prije omogućili našim zakupcima da mogu početi koristiti svoje kapacitete. Implementacija plutajućeg modela terminala u financijskom smislu još nije određena, a   u tijeku je izrada studija koje će pokazati financijsko opterećenje realizacije. Ono što je javno dostupna informacija je da se godišnji leasing plutajućih terminala kreće oko 50 milijuna dolara. Međutim za financiranje FSRU modela terminala, a kasnije i kopnenog terminala, sredstva će biti osigurana od strane ulagača koji će partipicirati s financijskim ulaganjem. Isto tako kontinuirano apliciramo i za dodatna bespovratna sredstva u CEF fondu za sufinanciranje izgradnje terminala, i to onog građevinskog dijela. S obzirom da je LNG terminal Krk i projekt od europskog značaja, interes za financiranje su iskazale i Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj s kojima smo u stalnom kontaktu. U svakom slučaju, financiranje realizacije terminala i plutajućeg, a kasnije i kopnenog će biti pravovremeno osigurano.

Utječu li političke nestabilnosti, prije svega zaoštravanje odnosa s Rusijom i kriza u Ukrajini, na LNG projekt u Hrvatskoj? 
Obzirom već dugo godina pratim energetsku problematiku i realizaciju LNG terminala Krk, mogu slobodno reći da je sada idealan trenutak za konačnu realizaciju ovog projekta. LNG terminal Krk oduvijek je bio ne samo eneregetski, nego i politički projekt. Hrvatska njegovom realizacijom postaje ključna kontakt točka svim trgovcima, izvoznicima i proizvođačima plina. Poznata je činjenica da su trenutno na više lokacija u svijetu  pronađeni novi izvori plina te  njegov značaj sve više raste. Naš LNG terminal na Krku može primiti plin iz bilo koje zemlje na svijetu te ima geoprometni i geografski položaj koji nam daje dodatnu prednost, što su prepoznali i sami zakupci kapaciteta. Isto tako, participacija i zakupaca i potencijalnih ulagača u LNG terminal koji dolaze iz različitih dijelova svijeta znači da svjetski gospodarski subjekti imaju interesa proširivati svoje poslovanje na naš terminal što govori o jednoj ekomskoj i političkoj stabilnosti naše zemlje. Želim posebno naglasiti da je tvrtka LNG Hrvatska d.o.o. operator LNG terminala Krk, dakle mi ne kupujemo niti prodajemo plin, mi ga skladištimo i osiguravamo njegov nesmetan primitak i distribuciju s terminala, tako da pojedine glasine kako se ovim terminalom pogoduje određenim zemljama nije točna jer mi ne određujemo iz koje zemlje će zakupci naručiti brod s plinom. To je u nadležnosti zakupaca, kao što je i poziv za zakup kapaciteta i poziv za ulaganje bio otvoren svim zainteresiranim subjektima iz cijelog svijeta. Ono što je bitno u toj cijeloj priči je da imamo političku i financijsku potporu Eurpske unije, ali i SAD-a kao svjetske velesile u nastojanju Hrvatske da postane važna energetska točka u međunarodnom smislu. Preko LNG terminala  imamo jedinstvenu priliku to i postati. 

Koliko postojeći, i planirani, projekti LNG-a na Jadranu, a i na Baltiku, mogu otežati realizaciju LNG-a u Hrvatskoj?
Realizacija našeg LNG terminala Krk je gotova i sigurna stvar. Dakle, nismo više u situaciji da ga gledamo kao neki projekt koji se treba tek ostvariti, Njegova realizacija je u tijeku, odnosno pri samom kraju papirnatog dijela dokumentacije, onog najtežeg i koji se najmanje vidi. Koliko je bitan i potreban ovaj projekt govori činjenica da smo dodatno ubrzali realizaciju terminala implementacijom FSRU modela, gdje ćemo 2018. godine na Krku i službeno primiti prvi brod sa plinom. U daljnjoj fazi razvoja graditi ćemo kopneni LNG terminal. Zakupci, regija, Europska unija, izvoznici plina, svi čekaju Krčki LNG i naša je misija da što ranije pustimo terminal u pogon i postavimo Hrvatsku na kartu energetskih lidera Europe. Hrvatska će 2018. postati plinski neovisna, taj trenutak je od krucijalne važnosti za našu zemlju, ali i naše susjede i Europsku uniju u cjelini koja će imati osiguran novi dobavni pravac i minimizirati rizike potencijalne plinske krize.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost