Proračun i 2020. u ravnoteži, treba prodati sve što nije strateško

Rashodna strana proračuna za 2019. ostaje na planiranoj razini unatoč 900 milijuna kuna više za mirovine, tvrdi ministar/B. Filić/PIX Rashodna strana proračuna za 2019. ostaje na planiranoj razini unatoč 900 milijuna kuna više za mirovine, tvrdi ministar/B. Filić/PIX

Monetarna politika ne može riješiti strukturne probleme poput česte promjenu propisa, kaže guverner.

Unatoč svim pritiscima koalicijskih partnera i sindikata, prijedlog rebalansa za ovu godinu i proračuna za iduću godinu koji će se raspraviti na sljedećoj sjednici Vlade ostat će na tragu uravnoteženosti, izjavio je ministar financija Zdravko Marić prilikom otvaranja rovinjske konferencije Zagrebačke burze i fondovske industrije.

"Ponukani iskustvima iz krize prije 10 godina, uravnoteženje javnih financija jest ono na što treba staviti naglasak", kazao je Marić. Što se tiče ove godine, rashodna strana proračuna će ostati na razini koja je ranije planirana, unatoč indeksaciji mirovina koja će povećati rashode za mirovine za 900 milijuna kuna. 

Upravljanje imovinom
"Rebalans će konstatirati da se ukupni limit rashoda neće povećavati", ističe Marić. Proračun za 2020. ostaje na tragu smjernica fiskalne politike, dodao je ministar. Što se tiče državnog poticaja tržištu kapitala, Marić je kazao kako stvarni poticaj može doći od upravljanja državnom imovinom. "Imamo previše državnih kompanija, sve što nije od strateške važnosti treba aktivno upravljati, pa i prodati", istaknuo je Marić.

 

Vujčić

Pjeni se tržište nekretnina u Hrvatskoj.

Što se tiče potreba države za novim zaduženjima, Marić je okupljenim financijašima poručio kako po tom pitanju za njih "nema dobrih vijesti".  Država će samo refinancirati dospjela potraživanja, a ostaje pri modelu da se inozemne obveznice refinanciraju na stranom, a domaće dužničke vrijednosnice na hrvatskom financijskom tržištu. Guverner hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u svom je govoru naglasio kako središnja banka za ovu godinu očekuje "pristojnu" stopu gopodarskog rasta od 3 posto, a iduće nešto nižu, ali i dalje tri puta višu nego u eurozoni.

Struktura rasta ponešto se mijenja, naglasio je Vujčić, jer investicije padaju, a izvoz raste.  "Dva su ključna makroekonomska trenda - industrija je u padu, a usluge i potrošnja i dalje su snažni", naglasio je guverner. Kako je dodao, rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj znatno je sporiji u odnosu na uslužne djelatnosti. Kamatne stope i dalje će ostati niske, no slabašno kreditiranje poduzeća pokazuje kako monetarna politika, kako u Hrvatskoj tako i u eurozoni, ima sve manje prostora za poticanje gospodarstva.

 

Žigman

Trebalo bi razmisliti o suspenziji poreza na kapitalnu dobit.

"Monetarna politika ne može riješiti strukturne probleme, prije svega čestu promjenu propisa i sve izraženiji nedostatak radne snage", naglasio je Vujčić. Osvrnuo se i na stanje na nekretninske trendove, kazavši kako se "tržište pjeni". Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) također se u svom govoru o stanju na tržištu kapitala osvrnuo na nekretninsko tržište kazavši kako istraživanja pokazuju da se u zemljama koje imaju porez na nekretnine novac prelijeva na tržište kapitala. O suspenziji poreza na kapitalnu dobit, što predlaže dio ekonomista, trebalo bi razmisliti, istaknuo je Žigman. 

Regulacija crowdfundinga
Što se tiče mjera koje regulator namjerava pokrenuti, čelnik Hanfe je najavio da će društva za upravljanje mirovinskim fondovima idućega tjedna dobiti smjernice za ulaganja u startupove, a najavio je i regulaciju prikupljanja kapitala putem "crowdfundinga".

Na pitanje Poslovnog dnevnika za pojašnjenjem, Žigman je kazao kako je Hanfa za sada u fazi izrade regulative zajedno sa Hrvatskom narodnom bankom.  "Još smo u pripremnoj fazi, ne bih izlazio s detaljima", kazao je Žigman.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve