Prerađivači lani uložili 8,9 mlrd. kuna, pet u opremu

Dok država najviše ulaže u građevine, IT sektor trećinu izdvaja za 'pamet'/Shutterstock Dok država najviše ulaže u građevine, IT sektor trećinu izdvaja za 'pamet'/Shutterstock

Investicije lani rasle 2,1 mlrd. kuna, najviše potegnula država, turizam i trgovina ulagali manje nego 2017.

Zahvaljujući ponajprije jačanju ulagačkih aktivnosti javnog sektora oslonjenih na kapitalne priljeve iz fondova EU, u Vladi su nedavno podigli očekivanja vezana uz ovogodišnji rast ukupnih investicija.

Nakon što su u prvom polugodištu rasle po stopi od gotovo deset posto (9,7%) za cijelu godinu se umjesto prvotno očekivanih 6,6 posto računa na rast od 8,5 posto.  Za iduću godinu očekuje se da će bruto investicije u fiksni kapital rasti nešto sporije (6,1%), no u strukturi rasta BDP-a time ostaju jedan od važnijih oslonaca.  O samim investicijama državna statistika više informacija nudi s dosta odmaka, pa je tako DZS ovih dana dao prikaz lani ostvarenih ukupnih ulaganja u dugotrajnu imovinu.

Iako ti podaci metodološki nisu usporedivi s onima u obračunu BDP-a (služe kao jedna od ulaznih veličina), i iz njih jasno proizlazi da su u 2018. najveći porast zabilježile investicije u javnom sektoru.  Konkretno, prema tim podacima investicije su lani 2018. dosegnule 54,7 milijardi kuna, što je 2,1 milijardu kuna, a pritom su samo u kategoriji Javne uprave, obrane i obveznog socijalnog osiguranja iznosile 7,08 milijardi kuna, i to nakon nepunih 5,5 milijardi godinu prije.

Dakako, najveći dio tih investicija (pet od sedam milijardi) uložen je u građevinske objekte, za razliku od npr. prerađivačke industrije u kojoj se najviše investicija odnosi na postrojenja i opremu, ili IT sektora koji prednjači ulaganjima u nematerijalnu odnosno intelektualnu imovinu.

U prerađivačkoj industriji investicijska je aktivnost ukupno povećana za oko 400 milijuna kuna, sa 8,47 na 8,87 milijardi, pri čemu je 5,2 milijardi izdvojeno za opremu i strojeve, a 2,4 milijarde u građevinske objekte i prostore. Kod IT sektora (djelatnosti iz kategorije Informacija i komunikacija)  investicije već godinama variraju u uskom rasponu oko tri milijarde kuna, a lanjskih 3,3 milijarde tek je neznatno povećanje u odnosu na godinu prije.

No, iako je i u toj djelatnosti najviše ulaganja (1,4 mlrd.) usmjereno u nabavu postrojenja i opreme, više od trećine ukupnih ulaganja tog sektora ili više od 1,2 milijarde lani je završilo u  intelektualnoj imovini. Solidan rast ukupnih investicija, sa 4,20 na gotovo pet milijardi, ostvaren je i u djelatnosti Prijevoza i skladištenja. Investicijski aktivniji u odnosu na nekoliko godina prije lani je bio i financijski sektor koji je povećao ulaganja za više od pola milijarde kuna, na ukupno 3,8 milijardi.

Nasuprot tome, u turizmu odnosno hotelima i restoranima u 2018. nisu ponovili ulagački rekordnih 5,2 milijarde iz 2017. U tim djelatnostima (usluge smještaja i pripreme te usluživanja hrane) lani su realizirane investicije u vrijednosti 4,92 milijarde. I poduzetnici u sektoru trgovine u dugotrajnu imovinu lani su uložili manje nego godinu prije (4,35 prema 4,8 milijardi), a isto vrijedi i za energetiku. Naime, u kategoriji opskrbe električnom energijom i plinom, u kooj je glavna uzdanica Hrvatska elektroprivreda, investicije su s preklanjskih 3,7 milijardi okopnile na manje od tri milijarde.

DZS-ovi podaci o investicijama uključuju materijalnu i nematerijalnu imovinu domaćega i inozemnog podrijetla, u vlasništvu ili kroz leasing, prema djelatnostima i izvorima financiranja, kao i lokacijama. Više od 91 posto ukupnog iznosa lanjskih investicija, ili nepunih 50 milijardi kuna, odnosi se na novu dugotrajnu imovinu, a u tom dijelu rast je bio i nešto brži od ukupnoga (6,8 prema 4%). Kao obilježja lanjskih investicija državni statističari ističu  da su najveći udio u financiranju imala vlastita sredstva i zajednička ulaganja, kojima je financirano više od pola (52,5%) investicija u prošloj godini.

Prema djelatnosti investitora, pak, najveći udio imaju područja Prerađivačka industrija (16,2%) i Javna uprava i obrana (13%). Promatrano prema vrstama imovine, velikih 45,5% odnosi se na građevinske objekte, prostore i građevine. Samo oko pet posto ulaganja otpada na nematerijalnu, intelektualnu imovinu. Ipak, valja reći da se u protekle tri-četiri godine tu bilježi i najveći postotni rast. Lanjskih 2,64 milijarde kuna investicija u intelekutualnu imovinu predstavlja godišnje povećanje za 12,3 posto, a   za više od 52 posto u odnosu na 2015.

U te tri godine natprosječno su rasla i ulaganja u transportnu imovinu (27%), dok su npr. investicije u strojeve i opremu u odnosu na 2015. povećane 17 posto, a u građevinske objekte manje od 15 posto. Kad je riječ o izvorima financiranja, vlastita sredstva (i zajednička ulaganja) posljednjih su godina, s poboljšanjem rezultata poduzetnika,   dodatno dobila na važnosti.

Primjerice, u 2015. je tako financirano manje od 24 milijarde kuna investicija, a lani gotovo 28,8 milijardi kuna ulaganja. Kreditima i leasingom je finacirano 14,5 mlrd. kuna. Sredstvima fondova EU, prema DZS-u, lani je finacirano 2,84 milijarde, što je pola milijarde više nego godinu prije, ali i dalje ne zvuči impresivno. Konačno, u financiranju investicija lani su proračun i sredstva po posebnim propisima participirali oko 7,2 milijarde.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!