Na oglas kojim traže šest medicinskih sestara i tehničara za rad u staračkim domovima u Njemačkoj pristiglo je 30 prijava, doznajemo iz tvrtke Phoenix, koja je na portalu posao.hr nedavno objavila oglas kojim traži Hrvate za posao njegovatelja. No, u Udruzi i Komori medicinskih sestara smatraju da nema velika interesa medicinskih sestara za rad u inozemstvu te da ulaskom u Europsku uniju neće uslijediti velik odljev medicinskoga kadra. Kako objašnjava Ana Waldheim iz tvrtke Phoenix, koja je vlasnik 45 staračkih domova u Njemačkoj, za osoblje iz Hrvatske odlučili su se zbog nedostatka takva kadra u Njemačkoj.

Iako zapošljavaju medicinske sestre i tehničare i iz istočne Europe, Hrvati su im posebno zanimljivi zbog sporazuma o suradnji koji postoji između dviju zemalja, a koji olakšava administracijski proces zapošljavanja. Riječ je o bilateralnom sporazumu između Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) i njemačke službe za zapošljavanje iz 1992. Od 2005. pak temeljem novoga sporazuma HZZ postaje i besplatan posrednik pri zapošljavanju u Njemačkoj. Prema podacima HZZ-a, u 20 godina 3886 medicinskih sestara i tehničara zaposleno je u Njemačkoj. Ukupna godišnja kvota je 500 gostujućih radnika, u koje se ubrajaju i medicinske sestre i tehničari. Podaci HZZ-a pokazuju da je do kraja srpnja ove godine u Njemačkoj zaposleno njih 34. Lani ih je zaposleno 45, jednako toliko u 2010. te 32 u 2009. godini. Iz HZZ-a odgovaraju da je trend porasta rezultat informiranosti građana i njihove otvorenosti prema radu u inozemstvu. Uvjet za zapošljavanje je polaganje stručnog ispita, odnosno dobivanje licencije, koju trenutačno posjeduje 34 tisuće medicinskih djelatnika. No, za trajni ostanak, odnosno rad u Njemačkoj, potrebno je, osim dobra poznavanja njemačkog jezika, položiti njihov stručni ispit. Iako je na Zavodu trenutačno prijavljeno nešto više od dvije tisuće (2141) medicinskih sestara i tehničara, ne postoji bojazan da bi moglo doći do njihova većeg odlaska na rad u inozemstvo. “Uvjerena sam da ulaskom Hrvatske u EU neće doći do odljeva medicinskih sestara i tehničara”, tvrdi Dragica Šimunec, predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara.

I Europa danas, objašnjava, traži jeftinu radnu snagu, pa plaća u inozmstvu više nije dovoljno primamljiv faktor za odlazak na rad izvan zemlje. “Plaća, kako čujem, iznosi oko 2000 eura, no dok se podmire troškovi smještaja i svakodnevnih potreba, to nije ništa više od plaće koja se, uz dežurstva, može zaraditi i kod nas”, objašnjava D. Šimunec. Dodaje i kako u Hrvatskoj medicinske sestre imaju određenu sigurnost koju im pruža kolektivni ugovor, dok vani mogu samo sanjati o ugovoru o radu na neodređeno. Mirjana Dumančić, predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara, smatra kako će na odluku za odlazak na rad u inozemstvu najviše utjecati gospodarska situacija u zemlji. U posljednjih 20 godina, objašnjava, nije bilo većih odlazaka sestara u druge zemlje, riječ je o 10ak posto od njihova ukupna broja. “To nije brojka koja bi mogla ugroziti sustav”, ističe Dumančić, te dodaje kako nema naznaka velike zainteresiranosti sestara za odlazak u inozemstvo. Kad je riječ o priznavanju statusa hrvatskih medicinskih sestara i tehničara na razini EU, naše su sugovornice sumnjičave. Hrvatska je početkom ove godine uspjela ispregovarati da medicinske sestre, doktori medicine, doktori dentalne medicine, primalje i magistri farmacije na razini EU imaju priznatu profesiju. Dumančić kratko odgovara: “Rečeno je da je to ispregovarano, no još ćemo vidjeti što će biti”. Napominje da svaka država EU ima svoj sustav školovanja, a sukladno tome traže i određene kvalifikacije. “Radi se na izjednačavanju školovanja u svim zemljama, no to je dugotrajan proces”, ističe Dumančić i dodaje kako je Hrvatska obrazovanje medicinskih sestara prilagodina zahtjevima minimalna obrazovanja koje propisuje direktiva EU uvodeći petogodišnje školovanje prije dvije godine.