Podatak da je gospodarska aktivnost u trećem kvartalu 2012. rezultirala padom od 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine nešto je snažniji nego što su očekivali PBZ analitičari (očekivali su pad BDP do 1,5 posto).

Iako će detaljne podatke o kretanju komponenti BDP-a DZS objaviti krajem prosinca, analitičari očekuju da će biti u skladu s do sada objavljenim visokofrekventnim pokazateljima, stoji u najnovijem izdanju publikacije PBZ tjedne analize. A oni ukazuju da je tijekom trećeg tromjesečja ponovno zabilježen pad osobne potrošnje i investicijske aktivnosti, dok je neto doprinos inozemne potražnje bio pozitivan dijelom zbog pada robnog uvoza, no ponajviše uslijed sezonski uobičajenog pozitivnog doprinosa turizma izvozu usluga.

Trenutno raspolažemo s relativno malo podataka za četvrti kvartal od kojih su svakako najzanimljiviji podaci o kretanju industrijske proizvodnje, nezaposlenosti i robne razmjene u listopadu, pišu analitičari. Tako je zadnji ovogodišnji kvartal započeo očekivano loše: industrijska proizvodnja u listopadu zabilježila je pad aktivnosti od 5,8 posto i pad zaliha od gotovo 20 posto u odnosu na listopad prošle godine. Krajem listopada službeni broj nezaposlenih osoba premašio je 333 tisuće te je stopa nezaposlenosti porasla na 19,6 posto. Pozitivan podatak odnosi se na rast robnog izvoza od 16,6 posto, odnosno za oko milijardu kuna u odnosu na isti mjesec 2011. Oko polovice tog porasta odnosi se na izvoz brodogradilišta te kemijske industrije, a ostatak na metalnu industriju, proizvodnju elektroničkih proizvoda te farmaceutiku. Neke od tih industrija u listopadu su zabilježile i rast proizvodnje, no dio tog izvoza došao je i iz postojećih zaliha. Istovremeno, uvoz je porastao za 5,6 posto (oko 600 mln kuna). S obzirom na evidentno usporavanje koje je krajem godine pogodilo zemlje EU, analtičari ne očekuju ponavljanje ovako snažnog rasta izvoza u studenom i prosincu.

Sve u svemu podaci i očekivanja kreću se u smjeru ocjene da će pad BDP-a u zadnjem tromjesečju ponovno iznositi oko 2 posto na godišnjoj razini, stoga su analitičari revidirali svoju ocjenu pada BDP-a u 2012. godini s dosadašnjih -1,4 na -1,8 posto.

Iako je dakle baza niska, na temeljima četvrte krizne godine u kojoj je Hrvatska ponovno kliznula u negativne vode, te realno ništa bolje situacije u okruženju teško da možemo očekivati nagli izlazak iz krize u 2013., upozoravaju analtičari. Domaća potrošnja pala je na nikad niže razine i u realnosti nastavka krajnje nepovoljnih kretanja na tržištu rada, najavljenog smanjenja dijela primanja zaposlenih u državnom i javnom sektoru te relativno nejasnog utjecaja poreznih promjena na raspoloživi dohodak, ali i nastavka procesa razduživanja stanovništva uspjeh bi bio zaustaviti njen daljnji pad, a o rastu teško da možemo razmišljati, navodi se dalje u PBZ analizi.

S obzirom na nepovoljnu gospodarsku situaciju kod naših glavnih trgovinskih partnera (Italija, BIH, Srbija, Slovenija) te na usporavanje gospodarske aktivnosti u dosadašnjim generatorima europskog oporavka i evidentno lošu konkurentsku poziciju domaćih izvoznika (pri čemu ne smijemo zanemariti još uvijek neriješenu situaciju oko CEFTA-e), izvozna komponenta teško da može bitnije potaknuti gospodarski rast, kažu dalju analitičari. U PBZ-u očekuju da će neto inozemna potražnja i u 2013. dati određeni limitirani pozitivni doprinos ukupnom rastu BDP-a (prvenstveno uslijed slabe uvozne komponente), no svakako nedovoljan da nadoknadi potisnutu domaću potrošnju.

Koliko god to „ofucano“ zvučalo kao jedini generator kakvog takvog oporavka ostaju investicije. Jednostavno osnovna makroekonomska jednadžba (BDP= C+G+I+EX-IM) uz više-manje predvidiva kretanja osobne i državne potrošnje te neto izvoza ne ostavlja nam baš previše prostora za kreativnost, kaže se dalje u analizi.

Analitičari smatraju da nas najavljeni investicijskih projekti mogu pomaknuti s mrtve točke, no kažu kako su relativno oprezni u ocjeni jačine njihova pozitivna utjecaja s obzirom da te prve pozitivne pomake ne očekuju prije kraja iduće godine iz nekoliko razloga.

Kao prvo, priprema javnih investicija i posljedično njihova provedba kasni i čini se da su (kao i rijetke privatne investicije) suočene sa sporom i kompliciranom državnom administracijom, stoji u analizi. Istovremeno, građevinski je sektor na koljenima i suočen je s nagomilanim financijskim obvezama, tisućama neprodanih stanova i predstečajnom nagodbom neizvjesnih posljedica.

PBZ analitičari dakle očekuju još jednu tešku i neizvjesnu godinu u kojoj će se pozitivni pomaci na nekim poljima početi bilježiti tek krajem godine no nadaju se da će biti dovoljno dinamični da dosegnemo 0,3 posto gospodarskog rasta u 2013. Čak i u tom slučaju govori se o rastu na razini statističke revizije (npr. DZS je stopu pada BDP-a u 2009. nedavno revidirao s prvotnih -5,8 posto na -6,9 posto) koji nažalost neće donijeti željno očekivani održivi rast zaposlenosti i poboljšanje standarda no možda označi da je 2012. bila posljednja u kojoj nas je pregazio onaj poznati „vlak iz tunela“, slikovito kažu analitičari.

Trenutna situacija nedvojbena je posljedica godina i godina odgađanja strukturnih reformi i populističkih mjera kojima se povećavala državna potrošnja, uništavalo tržište rada, subvencionirali „živi mrtvaci“ i smanjivala konkurentnost i krajnje je vrijeme da se ozbiljno krene u preslagivanje gospodarskog modela i poboljšanje poduzetničke klime kako bi se (nažalost s određenim vremenskim pomakom) počela otvarati nova radna mjesta i dinamizirao gospodarski rast, stoji u analizi. Na tragu tih kretanja svakako su i neke od poduzetih mjera Vlade RH.

Alternative zapravo i nema, što potvrđuje i nedavna promjena izgleda od strane rejting agencije Fitch sa stabilnog na negativni, svako oklijevanje i odgađanje kažnjava se, navodi se u analizi. Rizici ostvarenja i ovako niske stope rasta zapravo su ogromni i dolaze kako iz okruženja, tako i domaćeg terena na što ukazuju pokazatelji poput primjerice očekivanja potrošača.

Ono što zabrinjava je činjenica da niske stope rasta produžavaju agoniju odnosno presporo smanjuju jaz nastao tijekom krize, kažu analitičari. U našem slučaju taj jaz u 2012. u odnosu na 2008. iznosi 10 posto i po dubini tog jaza odmah smo iza Latvije i Grčke. Ukalkuliramo li u sliku projekcije Europske komisije koja za Hrvatsku očekuje u 2013. stagnaciju (realno moguće ostvarenje), a u 2014. rast od svega 1,4 posto, slika se u našem slučaju neće bitnije promijeniti nabolje, već ćemo sa Slovenijom podijeliti neslavno drugo mjesto po dubini „kriznog“ jaza, zaključuje se u analizi koju potpisuje Ivana Jović.