Pierre Matek najbliži Hanfi, od stare ekipe ostaje Šulenta

Autor: Jadranka Dozan , 03. siječanj 2012. u 09:50

Rezolutniji igrači na tržištu zagovaraju i oštrije razdvajanje investicijskog bankarstva od klasičnog (Glass-Steagallov zakon)

Za najizglednijeg kandidata za novog šefa Hanfe tjednima je slovio HNS-ovac Dragan Kovačević, no unazad dva tjedna najviše se tipuje na Petra Pierrea Mateka koji je menadžerski stasao u Grupi Zagrebačke banke i godinama vodi Upravu ZB Investa, najvećeg igrača na domaćoj sceni investicijskih fondova. Konačni dogovor o njegovu angažmanu navodno još ipak nije postignut, pa se tako u užem krugu onih koji su (bili) u razgovorima s novom vladajućom garniturom i dalje spominje i ekonomski savjetnik predsjednika države Boris Cota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Koliko god su trenutno u prvom planu tek imena i nominacije, za aktere nebankovnog financijskog sektora – od onih iz brokerskog i fondovskog biznisa do osiguranja i leasinga – važnije je pitanje što izbor novih ljudi znači za budućnost te industrije i tržišta kapitala. Iako su im neki interesi zajednički, po mnogočemu oni se i ne preklapaju. U prvom redu to se odnosi na pitanje utjecaja i uloge bankarskih grupa (i) u segmentu tržišta kapitala. Primjerice, mnogi burzovni igrači, nebankovni brokeri i fond menadžeri rado bi na čelu Hanfe vidjeli nekoga tko će ograničiti utjecaj (vodećih nekoliko) banaka. Samim time, dakle, pokazuju i preferenciju da novi šef ne bude iz bankarske grupe. Rezolutniji među njima zagovaraju i oštrije razdvajanje investicijskog bankarstva od klasičnoga (na tragu Glass -Steagallova zakona), što je zapravo i na tragu istupa dojučerašnjeg šefa Hanfe koji je u posljednjih godinu-dvije u više navrata uzburkavao vodu upirući prstom na bankarsko-fondovsku spregu. “Ako nova Vlada nema ambicija da u tom smislu mijenja stvari, onda možemo razgovarati tek o tome da čovjek bude nekorumpiran”, kaže jedan burzovni znalac. Mnogi predstavnici industrije zadovoljili bi se ipak i postupnijim promjenama koje smatraju realnijim, a kojima bi se olakšalo poslovanje. Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa, kaže kako bi za početak bilo dobro kad bi se u nekim segmentima posla omekšali regulatorni zahtjevi, primjerice omogućavanje outsourcinga poslova poput računovodstva. I Josip Glavaš iz Erste Investa smatra da bi u ovom mandatu jači fokus trebao biti na razvojno-regulatornu komponentu Hanfe, što uključuje i liberalizaciju, kako ovdašnja društva ne bi ulaskom u EU postala tek prodajni kanali matica.

Utješna nagrada

Dragan Kovačević u Janaf
Dragan Kovačević je, čini se, iščezao iz kombinacija za Hanfu nakon što su koalicijski partneri iz SDP-a i HNS-a dogovorili neke preinake u kadrovskoj ‘podjeli plijena’. Ukratko, nekadašnji čelnik Hagene sad čini bližim Janafu. Dok se kadrovske križaljke u Hanfi konačno ne riješe, Vlada je za v.d.-a imenovala Željka Kopčića, jedinog člana Uprave kojemu nije istekao i mandat. Iako većina članova Uprave već ima pripravne ‘kofere’, navodno bi Ivo Šulenta mogao ostati.

Komentari (2)
Pogledajte sve

hahhaha, koje velike priče oko nepostojećeg tržišta. Ispada ko da smo Amerika, a ne uništeno balkansko dvorište. Vic svih viceva je da bi možda Šulenta mogao ostati. Bio je odgovoran upravo za ono područje koje je najviše uništeno Hanfinim načinom rada. Nevjerojatno, ali to je izgleda jedino realno u ovom društvu u kojem svaka budala može uništavati tržište kako mu se svidi. Nakon njega će doći neki novi “stručnjak” koji će iskoristiti mandat da svojim gazdama posloži priču i idemo dalje, kolo se vrti.

Ne razumijem sto bi nekoga tko je uspjesan i neovisan dovelo na celo HANFE? Kako u Hr uopce dovesti kvalitetne kadrove u drzavnu upravu? Nije u pitanju placa nego pritisci, kompromisi i uopce selekcija ljudi s kojima se nesto treba odraditi. Jako jako tesko. Vjerojatnije je da svaka politicka nomenklatura dovede svoje pazeve koji su uhljebljeni na neko vrijeme. Rezultate ionako nitko ne ocekuje….

Sto se tice Glass-Setagall acta na Hr nacin- to je nonsens- taj problem ne postoji. Jer u Hr nema investicijskog bankarstva koje bi se odvajalo od icega (komercijalnog bankarstva, osiguranja i sl.).

New Report

Close