Uz slogan "Slavonsko meso iz inata" kreću u osvajanje tržišta s novim brendom

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

Dario Periškić, upravitelj proizvođačke organizacije PZ Slavonski svinjogojac prvi put otkriva da izlaze na tržište s markom ‘Mmmeso’ kako bi potrošači za svaki komad znali s koje domaće farme dolazi.

Oko 40 proizvođača svinja iz Slavonije udruženih u proizvođačku organizaciju PZ Slavonski svinjogojac kreću u osvajanje tržišta s novim brendom, koji bi se uskoro trebalo pojaviti na policama pojedinih trgovačkih lanac u Hrvatskoj. Očekuju da će im se u pridružiti i drugi proizvođači svinjskog mesa, kako bi kroz zajednički brend promovirali domaću kvalitetu te potaknuli revitalizaciju ove proizvodnje u Hrvatskoj. O tome smo razgovarali s upraviteljem PO PZ Slavonski svinjogojac, Dariom Periškićem.

Jeste li dobili sredstva za pokretanje proizvođačke organizacije i što ćete s njim napraviti?

Da, dobili smo isplatu novca krajem devetog mjeseca. Potrošit ćemo ga za ostvarivanje ciljeva koje smo naveli u poslovnom planu na osnovu kojeg smo i dobili bespovratna sredstva. Prije svega, za organiziranje proizvodnje svojih članica za unaprijed poznatog kupca, uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, uvođenje sustava sljedivosti te stvaranje dodane vrijednosti primarnom proizvodu kroz brendiranje svježeg mesa naših članova.

Koliko je članova PO danas, kolika vam je proizvodnja te koliko svinjskog mesa možete godišnje plasirati na tržište?

PO PZ Slavonski svinjogojac već ima 40 članova, 25.000 komada svinja svih kategorija te zajedno obrađujemo ukupno 3500 ha zemlje. Nosioci su članovi iz tri slavonske županije ( Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska), iako nam se polako priključuju i članovi iz Požeško-slavonske i Bjelovarsko-bilogorske županije. Kada bismo iskoristili sve potencijale i imali maksimalnu popunjenost svih kapaciteta, moglo bismo isporučiti oko 30.000 tovljenika od 120 kg godišnje.

Kako hrvatskim potrošačima ponuditi kvalitetnu hrvatsku svinjetinu? Jeste li u pregovorima s trgovačkim lancima i kakav je njihov odnos prema vama i hrvatskom mesu općenito?

Napravili smo brend svježeg mesa članova proizvođačke organizacije ‘Mmmeso’ uz slogan ‘Slavonsko meso iz inata’. Cilj nam je plasirati pozicije svježeg mesa na police naših budućih poslovnih partnera. Da, u pregovorima smo s nekoliko njih i nadamo se da ćemo uskoro i objaviti gdje će krajnji kupci moći kupiti meso članova PO-a, Mmmeso – Slavonsko meso iz inata. Poslovni partneri su otvoreni za razgovor, no puno je prepreka na putu do realizacije. Rješavamo jednu po jednu i nadamo se da ćemo uskoro uspjeti realizirati cilj i pojaviti se na policama.

U Hrvatskoj se stalno govori o potrebi kupnje domaćih proizvoda. Je li ovo način da se bolje promovira hrvatska proizvodnja svinjskog mesa i da se tako potakne veća prodaja, rast proizvodnje kao i opstanak slavonskih OPG-ova?

Da, svakako. To nam je i glavni cilj - promocija svinjetine iz Hrvatske. Zadatak nam je pozicionirati brend na tržištu, učiniti ga prepoznatljivim, što će u konačnici i rezultirati rastom potražnje za brendom, a posljedično i rastom proizvodnje. Vjerujem da tako možemo utjecati na revitalizaciju ovog sektora koji je godinama bio zapostavljen i na marginama.

 

40 članova

ima organizacija Slavonski svinjogojac, a uzgajaju 25.000 svinja

Koji su sam kratkoročni, a koji dugoročni planovi s brendom?

Kratkoročni cilj je pozicionirati ga na tržištu, učiniti prepoznatljivim kao brend svježeg svinjskog mesa iz Hrvatske. Dugoročni cilj je stvoriti funkcionalne benefite koji će diverzificirati naš brend Mmmeso od ostalog svježeg mesa na policama. Želimo da naša ukupna proizvodnja nosi oznaku Hrvatske poljoprivredne agencije - Meso hrvatskih farmi. To znači da će svi tovljenici koju budu prodani pod brendom “Mmmeso” biti rođeni uzgojeni i obrađeni u Hrvatskoj. Cilj je i biti brend koji će nositi oznaku GMO free dakle da je bez GMO soje, ali i da se pozicioniramo kao proizvođači koji brinu o dobrobiti životinja. Želimo da naš krajnji potrošač za svaki komad zna mesa s koje farme i od kojeg proizvođača dolazi, te da hrvatski potrošači prepoznaju kvalitetu svinjskog mesa uzgojenog u Hrvatskoj.

Ima li već u prodaji mesa s vašim brendom i očekujete li da bi vas trgovci mogli tražiti kao što, primjerice, traže govedinu Baby Beefa koja je već u trgovačkim lancima?

Našeg mesa još pod nema pod ovim brendom. Ima ga na policama trgovačkih lanaca, ali kao ‘no name’ sirovine tj. svinjsko meso bez oznake brenda. On tek izlazi na tržište i ovo je prvi put da javno pričamo o njemu. Nadam se da ćemo uskoro objaviti gdje će ga krajnji potrošač moći kupiti.

Kolika je cijena svinjskog mesa trenutno u Hrvatskoj i hoće li rasti i padati?

Cijenu određuju svjetske burze, a mi se ravnamo prema njemačkoj. Na osnovu njemačke burze određuje se mesna jedinica i krajnja cijena žive vage tovljenika. Ne bih ulazio u predviđanja hoće li rasti ili padati, to će ovisiti od ponudi i potražnji. Budemo li se držali predviđanja koja ste vi objavljivali u zadnje vrijeme, kao i procjena agrobiznis analitičara, cijena bi trebala biti bolja u idućem razdoblju

 

Koji su idući koraci PO PZ Slavonski svinjogojac?

Sada nam je prvi cilj krenuti s prodajom svinjskih polovica između 40-45 kg s dostavom na vrata kupca. Također, planiramo organizirati i proširiti prodaja butova za pršutare kao i ostalih pozicija mesa za preradu ili sušenje. S ovim koracima krenut ćemo i u jaču marketinšku kampanju. Osimo spomenutog, radimo i na razvoju digitalnog marketinga te ćemo uskoro biti prisutni na webu i svim ostalim društvenim mrežama s brendom Mmmeso što će nam biti još jedan kanal prodaje u budućnosti.

Kako potaknuti proizvođače da više ulažu u proizvodnju svinja?

Sljedeći korak je upravo obnova osnovnog stada malih i srednjih proizvođača. Cilj je dobiti prase rođeno u Hrvatskoj, vrhunske kvalitete, koje će u tovu postizati vrhunske proizvodne rezultate. Osnovna stada već postoje kod članova PO-a koji se ozbiljnije bave proizvodnjom. No, namjera nam je potaknuti i manje koji su zbog loše situacije na tržištu zanemarili kvalitetu osnovnog stada. Jedan od idućih koraka je i da kroz tzv. ‘deminimis mjere pomoći’ osiguramo obnovu osnovnog stada malih i srednjih proizvođača te proširimo proizvodnju. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!