Prva velika priča u turizmu koja starta od 'ledine': Investicija ukupno iznad milijardu kuna

Projekt tvrtke Azurna uvala na šoltansko područje dovodi prve hotelske kapacitete/ Ivana Ivanovic/PIXSELL Projekt tvrtke Azurna uvala na šoltansko područje dovodi prve hotelske kapacitete/ Ivana Ivanovic/PIXSELL

Iza projekta koji je započet još 2005. godine stoji britanska investicijska tvrtka Dolphin Capital Investors.

Nakon više od deset godina priprema, konačno se otvaraju vrata za početak najvećeg ulaganja na nekom od hrvatskih otoka, gradnja turističkog naselja Uvala Livka na Šolti. 

Ambiciozan je to projekt tvrtke Azurna uvala vrijedan ukupno milijardu kuna, koji bi na šoltansko područje na kojem dominira isključivo privatni smještaj, bio i prvi hotelski kapacitet. Projekt bi se trebao odvijati u nekoliko faza, a u prvoj fazi, koja bi trebala startati potkraj ove godine, oko 509 milijuna kuna usmjeravat će se u gradnju hotela s pet zvjezdica.  U početnom dijelu projekta trebao bi se uz infrastrukturu izgraditi i hotel s pet zvjezdica ukupnog smještajnog kapaciteta od 109 soba, spa i wellness centar, klupska kuća s restoranom, caffe bar, klub na plaži, kao i 29 vila te 23 bungalova koje će brendirati elitni hotelski operator.

Član uprave Azurne uvale Milenko Bijedić, kaže kako su u pregovorima s četiri svjetski renomirana operatera hotela, no odabir će biti "slatka muka" u odnosu na sve dosadašnje gorko iskustvo kroz koje je dosad ovaj projekt prošao. Azurna uvala je, naime, osnovana još 2005., a osnovala ju je tvrtka Single Purpose Vechie Four iza koje stoji britanska investicijska tvrtka Dolphin Capital Investors, specijalizirana za ulaganja u nekretnine koja je vlasnik i developer luksuznih odmarališta na istočnom Mediteranu.

U njihovom službenom katalogu projekata od tada je i Uvala Livka, za koju su uporno kupovali zemljište. Bijedić kaže kako je to još od 1989. godine građevinska zona, a ideja da je to idealna lokacija za hotel potekla je, kaže, od Ante Markovića. Azurna uvala kupila je više od 60 tisuća hektara od privatnih osoba, no spreman projekt zapinjao je na svakom koraku.

Od toga da je mijenjana regulativa o zaštićenom obalnom pojasu, kojim je dobar dio lokacije na području na kojem više nije moguća gradnja do toga da je tvrtka na natječaju općine Šolta kupila česticu od 2 hektara, da bi se naknadno pokazalo da općina nije vlasnik, nego država, što je potpuno zaustavilo projekt. Složit će se i u Ministarstvu turizma da je taj projekt jedan od onih koja su naišli na posebno neugodne situacije, no posljednje dvije godine od kada je investitor zatražio pomoć kroz status strateški važnog projekta, kažu, na otklanjanju brojnih prepreka već se puno poduzelo.

U rujnu prošle godine Uvala Livka dobila je odobrenje za uvrštenje na listu strateški važnih projekata, početkom tjedna ministar gospodarstva Darko Horvat s Milenkom Bijedićem potpisao je sporazum o pripremi i provedbi projekta, a na idućoj sjednici i Vlada bi Uvalu Livka konačno trebala proglasiti strateškim projektom. 

Za Ministarstvo turizma izuzetno je važno da ovaj projekt ima otvorena vrata za daljnju realizaciju, jer je to prva velika investicija u turizmu koja starta od "ledine". Za Roberta Pendea, pomoćnika ministra turizma koji je bio voditelj Operativne skupine za ovaj projekt, ovo je jedna ozbiljna investicija za koju je uvjeren da više ne bi trebala naići na prepreke. Priznaje da je investitor dosad imao same neprilike, ali sada su, kaže, stvoreni uvjeti da se konačno krene u akciju.

Bijedić 'puše i na hladno'
Bijedić, pak, "puše i na hladno", pa s oprezom kaže kako očekuje da s listopadom krenu radovi planirani za prvu fazu. Do ljeta bi trebali imati glavnu projektnu dokumentaciju za infrastrukturne radove i ishodovane građevinske dozvole, u procesu su potpisivanja ugovora s vodovodnim i drugim javnim poduzećima na otoku Šolti i dijelom s Brača. Budući da je riječ o području na kojemu nema naselja, infrastruktura predstavlja najveći izazov, jer je potrebno osigurati pristupne ceste, opskrbu vodom i strujom, sustav otpadnih voda,... Izdvojena lokacija Livke s druge strane predstavlja i prednost, jer se radovi na gradnji hotela i ostalih objekata mogu izvoditi tijekom cijele godine. 

Planira se 250 radnih mjesta
Prema usuglašenim vremenskim okvirom, prva faza koja ima status strateškog projekta i kojom se predviđa otvaranje najmanje 250 radnih mjesta, trebala bi se finiširati u 2023., a nakon toga uslijedit će gradnja marine.  Prvotno je planirano da ima 160 vezova, no čini se izvjesnijim da će ih imati 120, jer je želja da nautičarima pruži bolji komoditet i sigurnost.

To je skupa investicija, oko 5 i pol milijuna eura potrebno je samo za morski dio marine, a na kopnu će još uslijediti prostor za trgovine i suhi dok za servis brodova, kaže Bijedić.  Pomoćnik ministra turizma ne krije da će svi koji rade na projektu odahnuti kada ovaj ulagač koji je dosad u projekt utrošio više od 180 milijuna kuna započne s radom.  "Čudo je da već nije digao ruke i nadam se da će Livka na kraju biti dobar znak za druge koji na Hrvatsku gledaju s oprezom", zaključuje Pende. 

Komentari (4)
  • osi3
    osi3 19:07 11.4.2019.

    viewer


    Pada mi na pamet projekat Kupari. SDP-ova vlada je trebala četiri godine za sredit dokumentaciju, te raspisati tender i imati sreću da se je uopće netko javio. Od potpisa ugovora se prošle više nego tri godine, ništa se ne vidi niti se šta radi. U Turskoj se svake godišnje napravi stotinjak hotela. Ovi, što su investirali u otkup parcela na Srđu, uložili su na deseke milijune eura i onda ih neki opskurni likovi, koji su na državnim ili javnim jaslama već godinama blokiraju. I onda se pitamo, zašto nema investitora!? Nama trebaju veliki hoteli, jer oni jedini posluju preko knjiga i za sve izdaju račune. Apartmandžije su za državu nešto najlošije što se turizmu moglo dogoditi.

    To u Kuparima je najobičniji spin lažljivaca iz SDP-a. Što je od priprema napravljeno, to su uradili Sanader)Kosor, ali je ostalo puno neriješenih stvari.
    SDP je napravio suludoj, oduran tender, gdje su na milijun mjesta ostavili diskrecija prava agenciji za imovinu da blokira projekt kad poželi.
    Nijedan tržišni investitor se na to nije javio, jer se u stvari sve trebalo unaprijed dogovoriti s Komitetom, s tako suludim tendering to je bio jedini način da se osigura investicija. Javio se Rus, očito naviknut na takvo poslovanje.
    Međutim, SDP nije prstom mrdnuo oko ključne stvari - razdvajanje slobodnih javnih površina od koncesijom obrađenih. Nisu nikad ni počeli, a kamoli proveli prvo javnu raspravu a onda detaljnu razradu lokalnog urbanizma. Niti neće, jer investitor je unaprijed zamislio jednu stvar, lokalna zajednica je zamislila nešto sasvim drugo, a SDP je bio isključivo fokusiran na ugrađivanje reketarskih elemenata u tendersku dokumentaciju.

    Koliko god sam zgrožen beznadnim neokomunizmom HDZ-a, SDP je još gori.

    O Kuparima nekom drugom prilikom.

  • viewer
    viewer 17:37 11.4.2019.

    Priprema od za ovaj projekt teče od 2005. Znači 12 godina, dok pronađeš Jurine nasljednike u Los Angeselu, Stipine u blizini Edmenota, Dujine u Australiji… onda te ucjenjuju pojedini sa svojim malim parcelama, koje zlatom moraš platiti. Za sredit gruntovnicu ovim tempom trebat će nam 100 godina. Pada mi na pamet projekat Kupari. SDP-ova vlada je trebala četiri godine za sredit dokumentaciju, te raspisati tender i imati sreću da se je uopće netko javio. Od potpisa ugovora se prošle više nego tri godine, ništa se ne vidi niti se šta radi. U Turskoj se svake godišnje napravi stotinjak hotela. Ovi, što su investirali u otkup parcela na Srđu, uložili su na deseke milijune eura i onda ih neki opskurni likovi, koji su na državnim ili javnim jaslama već godinama blokiraju. I onda se pitamo, zašto nema investitora!? Nama trebaju veliki hoteli, jer oni jedini posluju preko knjiga i za sve izdaju račune. Apartmandžije su za državu nešto najlošije što se turizmu moglo dogoditi.

  • VoraX
    VoraX 15:29 11.4.2019.

    radio na jednom od takvih projekata, ništa osim silnih obećanja. Investitori nakon silnih potrošenih milijuna odlaze i najavljuju tužbe. Oholost lokalnih šerifa će na kraju platiti svi građani hrvatske.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve