Najviše nafte krije se na jugu Hrvatske, ali velika je mogućnost da će tamo zauvijek i ostati

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

Geolog Stanko Kadija, koji je kao nadzornik za geologiju u Ina – Naftaplinu pratio upravo istraživanja u podmorju Jadrana i Dinaridima, kaže da su utvrđena ležišta nafte i plina, no ne u količinama koje bi investitorima bile isplative pod sadašnjim uvjetima.

"Na prostoru južnog Jadrana ima plina možda i tri do četiri puta više nego na sjevernom Jadranu, no to nisu količine koje bi bile isplative pod dosadašnjim uvjetima. Jednostavno bi sve to skupa bilo preskupo. Na primjer, u Crnoj Gori su Rusi našli plin, ali količine dovoljne za potrebe Crne Gore. Jednako tako, u Hrvatskoj se mogu pronaći količine dovoljne za domaće potrebe. Za neki ozbiljan biznis to je jednostavno premalo", tvrdi Kadija za Slobodnu Dalmaciju i nabraja:

U prostoru koncesije Dinaridi 3, u dubokoj istražnoj bušotini Nin-1 nabušene su velike količine sumporovodika, koje su uvijek vezane uz bazene u kojima je i nafta. Na prostoru koncesije Dinaridi 4 nalazi se bušotina Brač-1 s velikim količinama sumporovodika, zbog čega je bila iseljena cijela Milna. Ove dvije bušotine nakon reinterpretacije okolnog prostora daju veliku vjerojatnost za prisutnost nafte i plina. Tu tvrdnju potkrepljuje i bušenje plitke bušotine za vodu koju je izbušio jedan vlasnik plastenika. Pojavu su registrirali stručnjaci Ina – Naftaplina, ali nakon odlaska s lokacije nije napravljen ni jedan projekt za novu bušotinu.

Prava nalazišta kriju se, kaže Kadija, na području Konavala. Na tom je području istražne radove tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća vodio Shevron. Na bušotini JJ-3, navodi Kadija, pronađena je srednje teška nafta na oko 4000 metara.

Prostor Konavala najperspektivniji je za istraživanje nafte i plina na prostoru Dinarida. Očekuje da će to potvrditi i istražni radovi koje s druge strane planine Snježnice, na prostoru Trebinja, vode geolozi NIS-a i Gasproma. Na koncesiji Dinaridi 4 postoji velika vjerojatnost plina ispred Babina kuka. Iste anomalije koje su utvrđene na tom području su na sjevernom Jadranu dale plin.

Velika vjerojatnost nafte i plina utvrđena je i na bušotinama DKM-1, JJ-3, Mirjana 1 i Melita 1, napominje dalje Kadija, koje su se u doba Jugoslavije nalazile na koncesiji naziva Mljet, a bušenje je proveo talijanski AGIP.

Na srednjem Jadranu Ina je naftu našla na području Kornata, na bušotinama Kate-1 i Jadran-13, a plin je pronađen uz liniju razgraničenja s Italijom, na bušotinama Ksenija-1 i Koraljka-1.

Jedini način na koji bi sve te količine nafte i plina bile isplative, naglašava Kadija, jest kada bi Hrvatska sama provela istraživanja i crpljenje, no od toga smo odustali početkom 90-ih. Tada je prevladao stav kako je naftu i plin jeftinije kupovati nego crpiti, i u ludilu koje je uslijedilo u starom je željezu završila većina istražnih garnitura, kao i platformi za istraživanje plina. Sve što se danas pokušava samo je lutanje koje neće dati nikakvih rezultata, poručuje iskusni geolog za Slobodnu Dalmaciju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve