Hrvatske građane u 2026. godini očekuje snažna financijska injekcija kroz niz novčanih dodataka i potpora, a sve u sklopu državnog proračuna koji je Vlada opisala kao socijalan, održiv i razvojan. Glavni cilj ovih mjera jest zaštita životnog standarda i jačanje redistributivne uloge države, čime se nastoji osigurati da plodovi gospodarskog rasta budu ravnomjerno raspoređeni. U fokusu su umirovljenici, obitelji s djecom, zaposleni u javnom i državnom sektoru te najranjivije socijalne skupine, za koje su predviđena izdašna povećanja primanja. Kroz sveobuhvatan paket mjera, od rasta mirovina i plaća do novog modela dječjeg doplatka i stambenih potpora, nastoji se stvoriti čvrsta mreža socijalne sigurnosti i potaknuti demografski oporavak zemlje. Sredstva namijenjena za ove svrhe dosežu rekordne razine, potvrđujući strateško opredjeljenje za jačanje socijalne kohezije i poboljšanje kvalitete života svih građana.

Nove projekcije

HNB revidirao prognoze: Slabiji rast i snažniji inflatorni pritisci

Najveću i najiščekivaniju promjenu osjetit će umirovljenici, za čija je primanja u proračunu za 2026. godinu osigurana dodatna milijarda eura u odnosu na 2025. godinu. Ovaj značajan porast sredstava trebao bi omogućiti da prosječna mirovina, za koju se očekuje da će do kraja 2025. godine premašiti 700 eura, nastavi svoj rast s ambicioznim ciljem da do kraja mandata Vlade dosegne iznos od 800 eura. Takav skok predstavljao bi konkretno poboljšanje za više od milijun umirovljenika u Hrvatskoj, čime bi se njihov standard znatno približio europskom prosjeku. Uz redovita usklađivanja mirovina s rastom plaća i cijena, umirovljenicima će se nastaviti isplaćivati i godišnji dodatak kao dodatna potpora, čime se zaokružuje paket mjera namijenjen ovoj populaciji koja je često najviše pogođena inflatornim pritiscima.

Značajna sredstva usmjerena su i prema zaposlenima, za čije je plaće planirano ukupno 8,8 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 400 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Paralelno s tim, Vlada stavlja snažan naglasak na demografsku revitalizaciju, za koju izdvajanja rastu s 692 milijuna na čak 804 milijuna eura. Ta sredstva bit će usmjerena na povećanje naknada za roditeljski dopust i potpore za novorođenčad, s ciljem pružanja snažnije financijske podrške obiteljima. Konkretan primjer dolazi iz Grada Križevaca, koji će od 2026. godine povećati jednokratnu novčanu potporu za novorođenčad s dosadašnjih 200 na 500 eura za prvo dijete, dok će se za svako sljedeće dijete taj iznos dodatno uvećavati za 100 eura, pokazujući kako i lokalne samouprave prate nacionalnu strategiju.

Sustav socijalne skrbi također prolazi kroz značajna financijska osnaživanja, s ukupno 1,5 milijardi eura predviđenih za socijalne naknade i potpore za nezaposlene. Jedna od ključnih stavki je inkluzivni dodatak, za koji je planiran iznos od gotovo milijardu eura, a koji će obuhvatiti gotovo 200.000 korisnika. Hrvatski zavod za socijalni rad nastavit će isplaćivati i čitav niz drugih naknada, uključujući zajamčenu minimalnu naknadu, osobnu invalidninu, nacionalnu naknadu za starije osobe te novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje, članove njihovih obitelji i civilne stradalnike Domovinskog rata. U sklopu mjera zaštite od energetskog siromaštva, nastavlja se i isplata naknade za ugroženog kupca energenata, čiji će iznos iznimno biti povećan na najviše 70 eura mjesečno sve do 31. ožujka 2026. godine.

Univerzalni dječji doplatak i potpore za stanovanje

Jedna od najvažnijih novosti o kojoj se intenzivno raspravlja jest uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka, koji bi zamijenio postojeći sustav poreznih olakšica za djecu. Prema prijedlogu, svako bi dijete mjesečno primalo doplatak u iznosu od 110 eura, čime bi se izravna financijska podrška pružila svim obiteljima, neovisno o prihodovnom cenzusu. Takav model predstavljao bi radikalan zaokret u odnosu na sadašnji sustav, u kojem dječji doplatak prima oko 146 tisuća roditelja za 293 tisuće djece, s prosječnim iznosom od svega 55 eura mjesečno. Uvođenjem univerzalnog doplatka, pomoć bi postala jednostavnija, pravednija i dostupnija svima, što bi moglo imati značajan pozitivan utjecaj na smanjenje dječjeg siromaštva i poboljšanje demografske slike.

Država planira i konkretne korake u rješavanju stambenog pitanja, posebno za mlade obitelji i one koji si ne mogu priuštiti kupnju nekretnine. Hrvatska će tako proširiti fond stanova namijenjenih za najam s dodatnih 15 milijuna eura iz europskih sredstava. Uz to, od svibnja 2026. godine uvodi se novi EU okvir za kratkoročni najam, dok se do kraja iste godine planira i dodatni zakonodavni okvir koji će omogućiti ciljane lokalne mjere u područjima s izraženim stambenim stresom. Time se nastoji regulirati tržište i povećati dostupnost priuštivog stanovanja. Na lokalnoj razini također se jača mreža pomoći u izvanrednim situacijama, pa će tako Grad Križevci povećati jednokratnu naknadu za osobito opravdane nesretne slučajeve, poput požara ili poplave, na iznos od 1.500 eura.