Kod domaćeg poslovnog sektora već neko vrijeme razvidan je blagi oporavak kreditne potražnje i rasta kredita, a podaci središnje banke govore da to vrijedi i za prve mjesece ove godine. Istodobno, u korporativnom sektoru je i trajniji i izraženiji trend pada udjela takozvanih loših kredita, raspoređenih u rizične skupine B i C. U prvom kvartalu ove godine njihov se udio nakon dugo vremena ponovno spustio ispod 20 posto (na 19,5%), gdje je posljednji put bio još krajem 2010. 

S godinama produljene recesije udjel loših kredita vrhunac je dosegnuo 2015. kad je u prosjeku čak 35,5% ukupnih kredita tvrtkama bilo klasificirano u NPL-e, s tim da su "šampioni" bili oni građevinskom sektoru, gdje su dvije od tri kune kredita ispale neprihodujuće.  Tada se već bio zahuktao proces čišćenja bilanci banaka kroz otpise i prodaje teško naplativih potraživanja za to specijaliziranim kompanijama. A upravo prodaje potraživanja najviše su pridonijele i smanjenju udjela loših kredita, kako u kreditnom portfelju poduzeća tako i stanovništva. 

Predah ili smiraj prodaja?
U poslovnom sektoru oni su svedeni ispod petine, dok su se u ukupnim kreditima stanovništvu nakon 2015. i rekordnih 12 posto NPL-ovi spustili ispod deset posto već sredinom 2017., a otada su otklizali na današnjih 6,3 posto, što je također najniža razina u gotovo devet godina. Blago smanjenje udjela teško naplativih kredita i kod građana i kod poduzeća podaci HNB-a sugeriraju i u prvom kvartalu ove godine (ukupno su pali sa 9,8 na 9,5%), ali zamjetno je da su prodaje potraživanja ove godine jedva vrijedne spomena.

U prva tri mjeseca prodano je manje od 80 milijuna kuna tzv. bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja (s obračunatim kamatama), i to za oko 28,5 milijuna. Primjerice, lani su se banke kroz prodaje riješile potraživanja u (bruto) iznosu 5,4 milijarde kuna, u 2017. čak 8,34 milijarde, godinu prije šest milijardi. Unatrag sedam godina (od 2012.) čak 32 milijarde kuna kredita po kojima su u knjigama provedeni znatni otpisi odnosno umanjenja vrijednosti, prepušteno je drugim igračima. Podaci o tim prodajama tek od 2015. uključuju i kupoprodajne cijene, a u tom razdoblju za portfelj od 22,5 mlrd. kuna banke su utržile nešto više od 7 milijardi kuna.

Preslagivanja portfelja
Ta su se čišćenja bilanci najviše odrazila na stanja kredita recesijom najviše pogođenih djelatnosti. Tako je kreditni portfelj u građevinarstvu sa 16,7 mlrd. kuna 2011. godine pao na današnjih 6,7 milijardi. Krediti sektoru trgovine u tih su osam godina sa 22,5 milijarde svedeni na 16 milijardi kuna, a u prerađivačkoj industriji s 30 na nešto više od 18 milijardi. Istodobno, kreditni portfelj u turističko-ugostiteljskom sektoru, u kojemu je udio NPL-ova bio, a i danas je ispodprosječan (8,7%), u tih je osam godina sa 6,7 milijardi došao na 11,3 milijarde.

Poduzeća iz te godinama rastuće branše već neko vrijeme se zapravo ističu i rastom kreditiranja. Iako je kreditna aktivnost banaka znatno više bila usmjerena prema kućanstvima, u znatno manjoj mjeri ukupnom su rastu  pridonijeli i krediti sektoru poduzeća, a prednjačila su turistička, apostrofirali su nedavno analitičari HNB-a u osvrtu na lanjski kreditni rast. Za razliku od ukupnog korporativnog sektora, u kojemu je razduživanje prema inozemstvu (naročito javnih poduzeća) lani poništilo blagi rast domaćeg zaduživanja privatnih tvrtki, turističke su povećale i ukupan dug.

Privatna poduzeća također su smanjila kreditne obveze, iako znatno blaže u odnosu na javna. Dok su najviše smanjene u trgovini te djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza (uglavnom po inokreditima), u hotelijerskim tvrtkama kreditiranje je poraslo za oko 15% iz vanjskih i oko 7% iz domaćih izvora.

I kreditni rast s pečatom jamstava
Zaduženost sektora poduzeća sa 94,6 na 90,8% BDP-a  Uslijed rasta zarada i nastavka pada troškova financiranja sektor poduzeća u 2018. je smanjio ranjivost, a pod utjecajem rasta gospodarske aktivnosti i u manjoj mjeri aprecijacije tečaja kune razina zaduženosti smanjena mu je sa 94,6 na 90,8% BDP-a. Doprinos transakcija, tj. razlike između novoodobrenih kredita i otplata postojećih dugova bio je neutralan, budući da su aktiviranja jamstava Uljanik grupi istodobno ublažila učinak primjetnog povećanja duga ostalih poduzeća prema domaćim bankama.