Koliko nam solarnih elektrana uopće treba?

Autor: Poslovni dnevnik , 21. svibanj 2013. u 21:59
Veliko povećanje snage fotonaponskih sustava je nerazumno jer uopće ne pridonosi pokriću vršnog opterećenja

Veliko povećanje snage fotonaponskih sustava je nerazumno jer uopće ne pridonosi pokriću vršnog opterećenja.

U posljednje vrijeme skoro da ne prođe dan bez osporavanja, u tisku, na radiju ili televiziji, odluke o izboru ugljena kao energenta za TE Plomin C te ograničenja ukupne snage poticanih fotonaponskih sustava na krovovima zgrada od 15 MW u ovoj godini, a eventualno, i bez priče o neodoljivoj privlačnosti električnog auto­mobila.

Premda smo o svakoj od tih tema pisali opširnije u prošlim brojevima EnergoTesle, pokušajmo, još jedanput ukratko protumačiti zašto bismo trebali poduprijeti godišnje ograničenje ukupne snage fotonaponskih sustava.Ograničenje ukupne snage fotonaponskih sustava na krovovima od 15 MW i, također, samostojećih sustava od 10 MW u ovoj godini, moramo promatrati kao sus­prezanje od nekontroliranog, a nerazumnog, povećanja ukupne snage tih sustava, koji ne pridonose pokriću večernjeg vršnog opterećenja Hrvatske, a uz činjenicu da je otkupna cijena proizvedene energije visoka. Naime, godišnje vršno opterećenje javlja se u nas u zimi na večer (oko 19-20 sati) a Sunce zalazi u to doba oko 17 sati, pa fotonaponske elektrane ne mogu sudjelovati u namirenju vršnoga opterećenja, ma koliko ih bilo. Svo vršno opterećenje moraju tada pokriti ostale elektrane u sustavu. 

Komentirajte prvi

New Report

Close