Reforma mirovinskog sustava iz 2000. nije rezultirala razvojem sustava kako je bilo planirano i zbog toga je nužno provesti novu reformu kojom bi se budućim umirovljenicima omogućile mirovine dostatne za normalan život u iznosu koji bi odgovarao novcu koji su uložili u sustav, ali i osigurala održivost sustava, koji sada ovisi o transferima iz proračuna, rekao je danas ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Predstavljajući neke od budućih promjena u mirovinskom sustavu na okruglom stolu "Nova arhitektura mirovinskog osiguranja", u organizaciji magazina Banka, Mrsić je, uz ostalo, najavio izmjene zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i društvima, rekavši da je taj zakon iz 2000. donesen na brzinu i vrlo je loš.

Zakon treba bitno izmijeniti jer ne odgovara današnjem trenutku niti mogućnostima mirovinskih fondova, a u cilju razvoja drugog i trećeg stupa mirovinskog osiguranja, rekao je Mrsić te najavio razdvajanje zakonske regulative za obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove.

Novina će, uz ostalo, biti uvođenje tzv. potportfelja A, B i C, pri čemu bi portfelj A, namijenjen mladim osobama, bio portfelj više rizičnosti (ulaganja u dionice i korporativne obveznice), portfelj B bio bi sličan današnjem prosječnom portfelju mirovinskog fonda, a portfelj C činila bi konzervativna ulaganja (kreditni depoziti, obveznice i sl.) i bio bi namijenjen osobama blizu mirovine.

Promjene će morati proći i prvi stup mirovinskog osiguranja (međugeneracijska solidarnost), kroz koji se već godinama prikuplja manje doprinosa nego što je potrebno za isplatu mirovina. Jedno od rješenje za to je veća naplata doprinosa, što je dokazano već ove godine, kada su usprkos manjoj zaposlenosti uplate doprinosa u proračun rasle zbog veće financijske discipline, a ići će se i na preustroj HZMO-a, kako bi Zavod postao efikasniji i jeftiniji. Dok se sustav ne promijeni mirovine će se ipak i dalje usklađivati transferima iz proračuna i uredno isplaćivati, istaknuo je Mrsić.

Dodao je da se razmišlja i o modalitetima promjena u ulagačkoj politici mirovinskih fondova, ponajprije u dijelu koji ograničava ulaganje fondova u jedno izdanje dionica na 10 posto portfelja, ali i povećanju stope izdvajanja doprinosa za drugi stup s trenutnih pet posto na postotak koji bi se utvrdio širom javnom raspravom, rekao je Mrsić.

Ograničavanje ulaganja, prema mišljenju predsjednika Uprave AZ fonda Dinka Novoseleca, jedan je od razloga izostanka učinaka mirovinske reforme iz 2000. na razvoj realnog sektora. Naime, fondovi trenutno raspolažu imovinom od gotovo 50 milijardi kuna, a zbog tog limita na malom hrvatskom tržištu gotovo da više nemaju u što ulagati. Ujedno, ograničava im se i mogućnost ozbiljnijeg sudjelovanja u budućim privatizacijama.

Predsjednik Uprave PBZ CO fonda Dubravko Štimac pritom je istaknuo da je stav industrije da taj limit treba podići na oko 20 posto portfelja, ali da se, koliko on zna, razgovara o povećanju na 15 posto.