Inflacija ubrzava, premašene i najpesimističnije prognoze

Potrošačke cijene porasle 1,4 posto, a godišnja inflacija s kolovoških 4 na rujanskih 5 posto Potrošačke cijene porasle 1,4 posto, a godišnja inflacija s kolovoških 4 na rujanskih 5 posto

Stopa pada životnog standarda građana u 2012. će biti između četiri i pet posto, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Više cijene odjeće i obuće na početku nove sezone, skuplje gorivo te porast cijena pojedinih namirnica u rujnu su ponovno ubrzali inflaciju, i to nešto više od očekivanja analitičara uoči objave državnih statističara. U odnosu na kolovoz potrošačke su cijene porasle 1,4 posto, a godišnja inflacija je s kolovoških 4 posto ubrzala na čak 5 posto, pokazali su podaci DZS-a.

Tekuća će inflacija tako, prema svemu sudeći, do kraja godine očito premašiti i najpesimističnije javno iznošene prognoze, a 12-mjesečni prosjek rasta potrošačkih cijena koji se s 2,7 u kolovozu povećao na 2,9 posto, na razini godine bi, prema prognozama, mogao rezultirati prosječnom inflacijom i nešto iznad HNB-ove projekcije na razini od 3,2 posto. Sa strane (svjetskih) cijena nafte u ostatku godine zasad nema naznaka novih pritisaka na rast cijena. No, kad su posrijedi energenti uskoro će se pokazati hoće li nakon proljetne runde podizanja administrativno reguliranih cijena plina i struje uslijediti i najavljeno poskupljenje grijanja (HEP Toplinarstvo tražilo je u sedam gradova poskupljenje od 37 posto). Uz to, Alen Kovač, analitičar Erste banke, ističe kako je izgledno da će se ovoljetna dugotrajna suša odraziti na cjenovne pritiske u kategoriji hrane. I u ostatku godine, dakle, u kontekstu inflacije naglasak je na troškovnim pritiscima i faktorima ponude, a ne na potražnji i potrošačkom raspoloženju koje je ove godine ionako slabo, a i dalje slabi.

Osim kretanja potrošnje, odnosno prometa u trgovini na malo, o strani potražnje u slučaju inflacije više govori podatak da je bez energije i prehrane godišnji rast cijena relativno niskih 1,5 posto. Problem je, međutim, što je to slaba utjeha za građane suočene s padom realnog dohotka i životnog standarda.Dok se za ukupno gospodarstvo u ovoj godini očekuje realni pad od oko 1,5 posto, stopa pada životnog standarda građana u 2012. će biti između četiri i pet posto, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, dodajući da u nekim dijelovima zemlje poput Slavonije ona doseže i desetak posto. Tako rapidan pad standarda u jednoj godini dugo nije zabilježen, a posljedica je porezne presije svaljene na građane. Prema Lovrinčeviću, iz džepova građana država će ove godine prebaciti 4-5 milijardi kuna u javni sektor, odnosno javna poduzeća u kojima reforme zapravo stoje i nadomještaju se poskupljenjima usluga. Uz blagi rast BDP-a u idućoj godini, kaže, realno je očekivati da će životni standard pasti za dodatnih 1 do 2 posto. Među ostalim, to stoga što će se u 2013. prenijeti i visoka dinamika inflacije koju su ove godine najviše obilježili ožujsko povećanje opće stope PDV-a na 25 posto te svibanjsko poskupljenje 'režijskih' troškova kućanstava. Prema najnovijim podacima, godišnji porast cijene električne energije iznosi 22 posto, a plina čak 30,5 posto.

Premda se u odnosu na te stope 6 posto prosječnog porasta cijena prehrane u odnosu na lanjski rujan čini skromnim, utjecaj suše će se zacijelo očitovati na idućim mjesečnim objavama državnih statističara. Jedan od faktora s kojima se treba računati u pogledu inflacije u idućoj godini ukidanje je nulte stope PDV-a i najvjerojatnije uvođenje 5-postotne stope za proizvode i usluge koji su danas oslobođeni PDV-a. Premda zasad nema pojedinosti potrebnih za procjene neto efekata uvođenja poreza na imovinu, i to je jedna od novosti najavljena za 2013. čiji smisao nije porezno rasterećenje, već obrnuto. Uza sve, u godini ulaska u EU slijede i prilagodbe u području trošarina. Uz povećanje trošarina na struju i plin to se odnosi i na one na cigarete, kod kojih se predviđa 5-postotni porast.Kad su posrijedi recentna kretanja, za više od polovice prošlomjesečnog 1,4-postotnog porasta indeksa potrošačkih cijena zaslužna su poskupljenja odjeće i obuće, cijene prometa su ga podigle za 0,4 postotna boda, a prehrana za 0,3 boda. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve