Industrijska proizvodnja porasla je u kolovozu 3,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku.

Nastavak je to pozitivnog trenda koji je od veljače 2015. prekinut tek jednom, u travnju ove godine. Porast industrijske proizvodnje rezultat je rasta prerađivačke industrije (3,4%) koja je nakon pet mjeseci pada prvi puta porasla, rasta opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (5,1%), dok rudarstvo i vađenje bilježe 0,5 posto pada.

Ekonomist Željko Lovrinčević ističe da mjesečne brojke ipak treba uzeti s dozom opreza, iako je pozitivan nastavak rasta. "Zbog visoke iregularne komponente posebno kad se gleda po djelatnostima, kumulativni podaci su pouzdaniji pa trend  treba izvlačiti iz njih", kaže. A oni ilustriraju osjetno umjereniji tempo; u prvih osam mjeseci industrijska proizvodnja porasla je 2,6 posto u odnosu na 2016. na godišnjoj je razini, no još uvijek je gotovo 11 posto niža nego 2008.

Istovremeno, trgovina na malo bilježi 6,4 posto rasta u kolovozu, odnosno 4,9 posto u ovoj godini. Lovrinčević ističe da unatoč rastu u pojedinim segmentima, poput hrane, pića i duhana, pokazatelje treba gledati u kontekstu pada zaliha gotovih proizvoda (5,9 posto u kolovozu), rasta plaća i dobre turističke sezona koja će, po procjenama, donijeti višak od barem dvije milijarde kuna na stavki proračunskih prihoda. U tim okolnostima očito je da industrijska proizvodnja znatno zaostaje za domaćom potražnjom čiji je rast namiren dobrim dijelom iz uvoza.