I uz uzlet od 5 posto, industrija nije ni blizu rekordne 2008.

Autor: Marija Brnić , 31. siječanj 2017. u 08:04
Energetika osigurala vjetar u leđa industrijskoj proizvodnji

Najviše je u prosincu skočila proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju te energije.

Iznad svih očekivanja ostaje statistička slika industrijske proizvodnje za prošlu godinu – prosinački skok od 14,9 posto na godišnjoj razini uz kontinuiran rast na godišnjoj razini tijekom svih mjeseci rezultirali su ukupno 5-postotnim rastom u odnosu na prethodnu godinu.

Analitičari jučer nisu skrivali kako su brojke premašile ranije procjene za rast industrijske proizvodnje u 2016., koja je u kontinuiranom usponu već tri godine, a porast proizvodnje u prosincu najveći je još od 2001. Najviše je u prosincu skočila proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju (46,6 posto), te proizvodnja energije (23,9 posto).  U prosincu je najviše, za 46,6 posto na godišnjoj razini,  skočila proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, a s rastom od 23,9 posto slijedila je proizvodnja energije.  Premda je 2016. za hrvatsku industriju bila treća godina njezina neprekinutog oporavka (u 2015.rast je bio 2,6 posto, a u 2014. 1,3 posto), još nije  dosegnuta razina proizvodnje ispod pretkriznih pokazatelja.

Analitičari Hrvatske gospodarske komore tako ukazuju da je sadašnja razina proizvodnje za nešto više od 10 posto manja nego što je zabilježena u 2008. Zvonimir Savić, direktor sektora za ekonomske analize HGK, ističe kako je rast industrijske proizvodnje u prošloj godini ostvaren pod utjecajem domaće i inozemne potražnje, a nastavak uzlaznog ciklusa očekuje i u ovoj godini. Takve procjene daju i analitičari RBA, koji uz projicirani nastavak rasta kod najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, predvodnike daljnjeg industrijskog rasta u Hrvatskoj vide prije svega u aktivnostima naslonjenima na turizam i trgovinu.

Osnova za nastavak pozitivnog trenda nalaze i sami proizvođači. Osim potražnje, Darinko Bago ističe kako su važan doprinos na ukupan rezultat dala i kretanja u energetskom sektoru, i izravno povećanjem vlastite proizvodnje i neizravno utječući na cijenu industrijskih proizvoda u drugim granama. Budući da je riječ o osjetljivom i teško predvidivom segmentu, Bago s oprezom kaže da vjeruje da će se nastaviti rast proizvodnje.

U prošloj godini, strukturno su pozitivna kretanja po HGK-ovoj analizi statističkih podataka rezultat povećane proizvodnje u prerađivačkoj industriji (5,4 posto) i kod opskrbe električnom energijom (7 (7 posto). Unutar prerađivačke industrije značajan rast u 2016. zabilježen je kod proizvodnje električne opreme (22 posto), kemikalija (13 posto), farmaceutskih proizvoda (12 posto) te u proizvodnji gume i plastike (9,4 posto), a njihov skok rezultat je rasta prodaje na inozemnim tržištima.  

Komentari (8)
Pogledajte sve

Pa naravno kad je sve srozano do dna svaki pomak čini se velik. Važno je da si ti nama ostao Pero 7, dušebrižniče i anđele naš, izgleda da si ti veliki poduzetnik a što je sada najvažnije i veliki vjernik.

Žao mi je što si se srozao sa družinom na Iblerovom trgu.
Nikada nisam bio veliki poduzetnik , još uvijek sam mali , čak što više mikro poduzetnik.
I od kuda ti da sam veliki vjernik ?

Anonimno, 31.01.2017. u 11:18
Velika je stvar da industrijska proizvodnja stalno raste.
I svakim danom je u Hrvatskoj sve bolje.
A i Crobex stalno raste .
"Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem".
"Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem".
"Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem".
(iz filma Sječaš li se Dolly Bell).[/quote]

Sječam se Dolly Bell.
A i ja svakim danom sve više napredujem.
Od 01.01.2017. do danas moj (na ležeći) malo dijoničarski portfelj na ZSE za 24.000,00 kunica mi je vrijedniji.

Kako Nijemci vole reći, brojke treba očistiti o jednokratnih efekata, odnosno pick-ova, koji se ne ponavljaju svake godine. Zato usporedba industrijske pokazatelja iz 2008 i 2016 nije moguća. Odnosno moguća je ako se izuzmu investicije u ceste, autoceste, stanogradnju…Ako se danas nešto događa u građevinarstvu onda su to mahom investicije u industriji, hoteljerstvu, infrastrukturnim projektima financiranim iz EU-fondova a manje u stanogradnji ili cestogradnji. Što se novih zaposlenja tiče, tu se još dugo neće događati pomaci. Jer našti troškovi proizvodnje po proizvodnoj jedinici su još uvijek previsoki. Ergo, najprije se optimiraju procesi a tek onda slijedi dodatno zapošljavanje. Po mome mišljenju tek kod rasta GDP-a od 7-8% doći će do signifikantnog porasta uposlenih.

Sada mi je sve jasno, pa ti citiraš dnevno.

New Report

Close