Vlada će uputiti prijedlog Zakona o reprezentativnosti u saborsku proceduru unatoč protivljenju sindikata, te ustraje u namjeri da se njime ograniči produžena primjena pravnih pravila iz kolektivnih ugovora na tri mjeseca, rečeno je nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).

Sjednica GSV-a održana u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava / PXL

Ni četverosatna sjednica nije pomogla da socijalni partneri usuglase stajališta oko spornog zakona, pa će on biti upućen u Sabor u dva čitanja iako su sindikati zatražili da se zakon pokuša još jednom raspraviti na GSV-ovom povjerenstvu. Očito ni sindikati niti poslodavci ne žele donošenje toga zakona jer njegovo vraćanje u radnu skupinu je samo pokušaj odgađanja rješenja kako bi Vlada odustala, ustvrdio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

No, Vlada neće odustati iako je svjesna da je oko tog zakona nemoguće postići konsenzus. Stoga će prijedlog zakona ići u Sabor, gdje će kroz dva čitanja biti mogućnosti za prijedloge i amandmane, a s obzirom da je to organski zakon za njegovo je donošenje potrebna apsolutna većina od 77 glasova, rekao je Mrsić. Zakonom se regulira kolektivno pregovaranje te broj članova sindikata i poslodavačkih udruga potrebnih za članstvo u GSV-u, a Mrsić je na današnjoj sjednici povećao cenzus vezan uz pravo sindikata na sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju sa 10 na 20 posto članova od ukupno sindikalno organiziranog članstva, kao i cenzus za strukovne sindikate s 30 na 40 posto. Dodao je kako će taj zakon biti temelj za buduću podjelu sindikalne imovine.

Predstavnik sindikata u GSV-u Krešimir Sever priznao je da oko toga zakona nema suglasnosti ni među samim sindikalnim središnjicama, koje se ne slažu oko kriterija za utvrđivanje reprezentativnosti, ali sve središnjice slažu se da se Zakonom o reprezentativnosti ne mogu mijenjati odredbe Zakona o radu (ZOR). Naime, stupanjem na snagu novoga zakona prestala bi važiti odredba članka 262. ZOR-a koja omogućuje vremenski neograničeno produženje kolektivnih ugovora, a produžena primjena pravnih pravila važila bi još tri mjeseca nakon isteka kolektivnog ugovora.

Izmjene ZOR-a ne smiju ići kroz drugi zakon, bez obzira na sam sadržaj prijedloga, jer to povećava pravnu nesigurnost i mogućnost nesnalaženja u sustavu, rekao je Sever i najavio da će se zbog toga sindikalci obratiti predstavništvu Europske komisije, međunarodnim sindikalnim udrugama te Međunarodnoj organizaciji rada. Mrsić pak ističe kako Vlada smatra da ZOR u ovom trenutku ne treba mijenjati, ali treba mijenjati praksu produžene primjene pravnih pravila. Obzirom da se Zakonom o reprezentativnosti regulira i kolektivno pregovaranje smatramo da je njime moguće riješiti i to pitanje, kaže Mrsić.

Dodao je kako se Vlada ne boji eventualnih sindikalnih tužbi zbog namjere da izmijeni Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za javne službe, jer u njemu stoji da Vlada može otkazati TKU kada se bitno primijene gospodarske okolnosti u zemlji. Ne predlažemo ukidanje nego zamrzavanje određenih materijalnih prava iz TKU-a za ovu i iduću godinu, jer gospodarska situacija ove godine nije dobra i vjerojatno neće biti bolja ni slijedeće godine, ali kada se situacija poboljša dio tih prava može se vratiti, rekao je Mrsić. Najavio je da i sindikatima u državnim tvrtkama slijede restrukturiranje i pregovori o kolektivnim ugovorima jer neki od njih imaju i veća materijalna prava od javnih i državnih službi.

(Hina/pd)

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?