Dan nakon službenog potpisivanja švicarsko-američkog sporazuma o otkrivanju imena klijenata UBS banke, vlada u Bernu odlučila je prodati svoj udio u toj banci. Prema navodima Reutersa, vlada je ovlastila banke UBS, Credit Suisse i američki Morgan Stanley da u njezino ime prodaju 332,2 milijuna UBS-ovih dionica vrijednih 5,6 milijardi dolara. Dionice će se prodavati u cjenovnom rasponu od 16 do 16,5 švicarskih franaka po komadu. Inače, burzovno trgovanje UBS-ovom dionicom u srijedu je zaključeno na razini od 16,7 franaka. Dionice će najvjerojatnije biti prodane institucionalnim investitorima. UBS će vladi uplatiti 1,8 milijardi franaka za izgubljene kamate, pa kad se sve zbroji, u državnu će se riznicu sliti tek nešto manje od 6 milijardi dolara koje je vlada plasirala u tu banku prošle godine.

Državna pomoć
Naime, kako bi lakše “prebolio” otpisivanje toksične imovine, UBS je zatražio pomoć države koja je zauzvrat ušla u vlasničku strukturu. Razloge za prodaju vlasničkog paketa vlada nalazi u lipanjskom povećanju kapitalizacije UBS-a za 3,8 milijardi franaka te postizanju konačnog sporazuma s američkim poreznicima. Prema službenom objašnjenju, te dvije činjenice ojačale su povjerenje investitora u poslovanje UBS-a pa više nema razloga za prisustvo države u vlasničkoj strukturi. Otkada je parafiran švicarsko-američki sporazum, pa do sada, cijena UBS-ove dionice porasla je za 11 posto. “Sada to neće biti loš potez”, kazao je na konferenciji za novinare ministar financija Hans-Rudolf Merz komentirajući prodaju vladina udjela. S ministrom se slažu i poznavatelji švicarskoga financijskog tržišta. “Izlaz švicarske vlade iz vlasničke strukture pozitivan je signal. To će povećati UBS-ovu fleksibilnost i pomoći će u zadržavanju i privlačenju ključnih zaposlenika”, kazao je za Bloomberg Stefan Schürmann, analitičar švicarske banke Vontobel.

Nova tržišta
Schürmanove riječi potrebno je sagledati u kontekstu novoga njemačkog predsjednika Uprave UBS banke Oswalda Grübela. Nakon preuzimanja dužnosti u veljači, Grübel je radi stabiliziranja poslovanja otpustio 7500 zaposlenika, prodao brazilsku podružnicu i zamijenio tri člana uprave. Pokazalo se da je rušenje čuvene švicarske bankarske tajne kroz bilateralni sporazum sa SAD-om švicarska vlada dobro naplatila. U srijedu su objavljeni i neki detalji tog, možda i povijesnog sporazuma. Prema njemu će UBS švicarskoj vladi proslijediti podatke o 4450 računa, a vlada će odlučiti koje će podatke proslijediti američkim poreznicima. UBS neće platiti nikakvu kaznu. No rješenje jednog problema otvara drugi. Kako pišu mediji, američka istraga sve više razotkriva cijelu piramidu utaje poreza koja zahvaća i manje švicarske banke. Podsjetimo, u Švicarskoj leži oko 2 bilijuna dolara svjetskoga individualnog bogatstva. Stoga se švicarski bankari sve više okreću novim tržištima. Pioniri među njima, Julius Bär, Lombard Odier i Bank Sarasin, u posljednje su dvije godine otvorili podružnice od Moskve i Singapura do Mumbaia. “Institut bankovne tajne će se promijeniti i tijekom vremena bit će sve manje neoporezovanog novca u Švicarskoj, posebno iz SAD-a”, ističe Alfred Mettler, profesor na Državnom sveučilištu Georgie i savjetnik švicarske vlade.

Izdvojeno

Bankarska tajna postaje prošlost
Američki poreznici namjeravaju identificirati ostale financijske institucije i odvjetničke tvrtke koje su pomagale Amerikancima u utaji poreza, rekao je u srijedu Douglas Shulman, povjerenik Službe unutarnjih prihoda (IRS), prenosi Bloomberg. U pravnim krugovima sve se više provlači mišljenje kako švicarsko shvaćanje bankarske tajne koje uključuje utaju poreza sve više postaje prošlost.