EN DE

Njemački socijalni programi ovisni o poslovima za imigrante i starije radnike

Autor: Michael Heise
01. svibanj 2017. u 22:00
Podijeli članak —

Njemačka bi trebala upotrijebiti trenutnu stanku u starenju stanovništva kako bi osigurala dugoročnu održivost svog socijalnog sustava, otvorila radna mjesta prikladna za određenu dob, te prilagodila stanovanje i infrastrukturu potrebama starenja društva.

Rekordne razine migracija u Njemačku tijekom posljednje dvije godine dovele su u pitanje demografske projekcije te zemlje. No, brz preokret prema povoljnijem profilu Njemačke nije razlog za odgodu bolnih političkih odluka vezano uz umirovljenje i mirovine. Početkom ovog stoljeća, prognoze koje su se smatrale pouzdanima predvidjele su da će Njemačka izgubiti više od 10 milijuna stanovnika do 2050. godine, uslijed pada imigracije i niske prosječne stope nataliteta.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U današnje vrijeme, projekcije stanovništva značajno su vedrije. Prema najnovijim vladinim izračunima, stanovništvo Njemačke moglo bi ostati na razini koja premašuje 80 milijuna do 2060. godine te smanjenje ponude radne snage možda neće biti tako drastično kako se prethodno strahovalo. Trebalo je znatno ispraviti demografske prognoze, uslijed neobuzdane i nepredviđene fluktuacije broja imigranata u Njemačku, za razliku od emigracije iz Njemačke, koja je ostala relativno stabilna.  Tijekom razdoblja visoke imigracije – kao što je bio slučaj tijekom ranih 1990-ih, nakon propasti Sovjetskog Saveza, ili nakon ratova na Balkanu sredinom 1990-ih, projekcije stanovništva bile su prilično optimistične, jer se je pretpostavljalo da će neto migracija ostati relativno visoka također i u budućnosti. 

Rekordne razine migracija u Njemačku tijekom posljednje dvije godine dovele su u pitanje demografske projekcije te zemlje. No, brz preokret prema povoljnijem profilu Njemačke nije razlog za odgodu bolnih političkih odluka vezano uz umirovljenje i mirovine. Početkom ovog stoljeća, prognoze koje su se smatrale pouzdanima predvidjele su da će Njemačka izgubiti više od 10 milijuna stanovnika do 2050. godine, uslijed pada imigracije i niske prosječne stope nataliteta.

U današnje vrijeme, projekcije stanovništva značajno su vedrije. Prema najnovijim vladinim izračunima, stanovništvo Njemačke moglo bi ostati na razini koja premašuje 80 milijuna do 2060. godine te smanjenje ponude radne snage možda neće biti tako drastično kako se prethodno strahovalo. Trebalo je znatno ispraviti demografske prognoze, uslijed neobuzdane i nepredviđene fluktuacije broja imigranata u Njemačku, za razliku od emigracije iz Njemačke, koja je ostala relativno stabilna.  Tijekom razdoblja visoke imigracije – kao što je bio slučaj tijekom ranih 1990-ih, nakon propasti Sovjetskog Saveza, ili nakon ratova na Balkanu sredinom 1990-ih, projekcije stanovništva bile su prilično optimistične, jer se je pretpostavljalo da će neto migracija ostati relativno visoka također i u budućnosti. 

Dugi rast stanovništva
Umjesto toga, imigracija u Njemačku drastično je pala nakon prijelaza stoljeća, jer su slab gospodarski rast te zemlje i rastuća nezaposlenost do 2005. godine odvraćali potencijalne pridošlice. Kako bi objasnili to smanjenje neto imigracije, prognozeri su također snizili svoje procjene za budućnost, te su stoga podcijenili desetljeće rasta stanovništva koje je uslijedilo nakon 2005. godine.  Povrh imigracije, natalitet i prosječni očekivani životni vijek također se uzimaju u obzir kod rasta stanovništva. 2015. godine stopa fertiliteta u Njemačkoj porasla je prvi put tijekom 30 godina na 1,5 djeteta po ženi – vjerojatno uslijed usredotočenije obiteljske podrške i osnaživanja gospodarstva, koji su smanjili financijske rizike zasnivanja porodice.

Očekuje se da će trenutna stopa fertiliteta ostati relativno stabilna u budućnosti. No, treba se podsjetiti na činjenicu da nitko nije predvidio baby boom tijekom 1950-ih i 1960-ih ili dramatični pad stope fertiliteta tijekom 1970-ih. Prosječni očekivani životni vijek na sličan je način teško precizirati. Tijekom posljednjih desetljeća on je kontinuirano rastao brže nego što su to demografi očekivali, što nas navodi da se zapitamo je li dugovječnost – te stoga i obim budućeg stanovništva u dobi za umirovljenje – sustavno podcijenjena. U pravilu, prognoze stanovništva počinju sa statičnim tablicama života ili smrtnosti ili s tablicama smrtnosti za određeno razdoblje koje uključuju prosječni očekivani životni vijek u postojećim okolnostima tijekom bilo kojeg vremena. Međutim, generacijske tablice smrtnosti, koje se koriste za retrospektivno određivanje koliko je određena starosna skupina ostarila, obično pokazuju znatno veći očekivani životni vijek nego tablice smrtnosti za određeno razdoblje.

Nemarni prijedlozi
Primjerice, očekivani životni vijek Njemica rođenih 1910. godine u to bi vrijeme iznosio 50,7 godina. No, one su u prosjeku živjele 58,8 godina, čak i ako su preživjele dva svjetska rata. Prema takvoj logici, žena rođena 2009. godine već je trebala imati očekivani životni vijek iznad 88 godina; no trenutne projekcije stanovništva ne predviđaju takav prosječni životni vijek za novorođenčad do 2060. godine.  Za razliku od onoga što se pretpostavlja u brojnim modelima gospodarskog rasta, demografija nije u potpunosti egzogena varijabla.

Ako Njemačka održi svoju trenutnu razinu gospodarskog rasta tijekom nadolazećih desetljeća, sva tri pokretača rasta stanovništva – imigracija, fertilitet i prosječni očekivani životni vijek – mogla bi porasti, a stanovništvo bi ostalo relativno konstantno. Prema tom scenariju, ako Njemačka može integrirati imigrante u tržište rada i povećati stopu sudjelovanja starijih radnika na tržištu rada, našla bi se u boljem položaju za financiranje postojećih programa socijalne skrbi. No, ne smijemo zaboraviti najvažniju "konstantu" u svim demografskim projekcijama: starenje stanovništva.

U ovom su trenutku baby boomeri još uvijek ekonomski aktivni i ostat će tako još neko vrijeme. No, oni će biti umirovljeni do 2035. godine i Njemačka će imati više od 21 milijun stanovnika starijih od 67 godina; pola njih bit će starije od 80 godina do 2050. Ako se dugovječnost poveća brže nego što se trenutno očekuje, ta će starosna skupina biti još veća.  Njemačka ne može očekivati da će doživjeti održivo, umjereno smanjivanje svog stanovništva u dobi za umirovljenje sve do nakon 2060. godine. Stoga, prijedlozi za ublažavanje prethodno provedenih mirovinskih reformi, uslijed porasta imigracije i zdravog gospodarskog rasta više su nego nemarni. Njemačka bi trebala upotrijebiti trenutnu stanku u starenju stanovništva kako bi osigurala dugoročnu održivost svog socijalnog sustava, otvorila radna mjesta prikladna za određenu dob, te prilagodila stanovanje i infrastrukturu potrebama starenja društva. 

Upravljanje migracijom
Povrh toga, Njemačka bi trebala imati aktivnu populacijsku politiku u cilju upravljanja s tri pokretača porasta stanovništva, osobito imigracije. Tijekom prošle dvije godine, na neto migraciju uvelike je utjecao priljev tražitelja azila. Broj ljudi kojima će biti potrebna zaštita tijekom nadolazećih godina tek će se utvrditi i ovisit će o tome hoće li doći do rješenja kriza na Bliskom istoku te o nastojanjima Europe i Njemačke po pitanju osiguranja vlastitih vanjskih granica i osmišljavanja sveobuhvatne azilantske politike. Obzirom na te varijable, razinu na kojoj na migraciju utječu tražitelji azila neće biti lako predvidjeti niti kontrolirati. Nasuprot tome, ekonomskom migracijom iz zemalja izvan Europske unije može se upravljati na nacionalnoj razini. Stoga bi njemački kreatori politika trebali podrobnije razmotriti ulogu domaćih potreba u imigracijskom zakonu. U ovom trenutku, više nego ikad, oni moraju priznati da je porast stanovništva politički cilj u čijem oblikovanju oni mogu biti od pomoći. 

© Project Syndicate, 2016.

Autor: Michael Heise
01. svibanj 2017. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close