EN DE

Nacionalna banka uz pomoć stranaca

Autor: Tomislav Pili
13. rujan 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Umjesto da se na razvijanju koncepta jake nacionalne banke radilo prije, to će se dogoditi sada i to uz ‘malu’ pomoć Europske banke za obnovu i razvoj

Opseg porasta razine loših kredita s kojom poslovne banke u Hrvatskoj imaju sve ozbiljnijih problema u punom se svjetlu pokazao u slučaju Hrvatske poštanske banke.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Iako je bivša Uprava na čelu s Josipom Protegom iskazala polugodišnju dobit od gotovo 100.000 eura, HNB je banku “prizemljio” nakon provedenog nadzora. Kako je javnosti objasnio novi predsjednik Uprave HPB-a Čedo Maletić, zbog dodatnih rezervacija za gubitke po naredbi regulatora dobit se pretvorila u gubitak. I to popriličan gubitak, 85,5 milijuna kuna. Kako je Maletić objasnio predstavnicima medija, najveći dio gubitka odnosi se na rezervacije po kreditnom porfelju. No kako sada stvari stoje, sadašnji iznos rezervacija vjerojatno neće biti i konačan. Okruženje još nije stabilno, a kriza na hrvatski način potrajat će nešto duže nego u ostatku svijeta. Zbog toga Maletić predviđa da bi krajem trećeg tromjesečja HPB mogao imati i 110 milijuna kuna gubitka. Povećanje gubitka trebalo bi prouzročiti poslovanje s vrijednosnim papirima. HPB bi tako 2010. mogao započeti sa znatnim financijskim dubiozama, tim više jer je izloženost banke rizičnim plasmanima iznad hrvatskog prosjeka. Maletić se tako već na početku svoga kormilarenja HPB-om susreo s popriličnim problemom. S jedne je strane preuzeo instituciju kojoj gubici eksponencijalno rastu, a s druge strane od Vlade je, kako sam kaže, dobio mandat da stvori jaku nacionalnu banku. O svim manama nepostojanja snažne nacionalne banke koja bi pratila i ono malo hrvatskih izvoznika već je proliveno mnogo tinte. No umjesto da se na razvijanju koncepta jake nacionalne banke radilo prije, to će se dogoditi sada. I to uz “malu” pomoć Europske banke za obnovu i razvoj koja bi dokapitalizirala HPB, a zauzvrat bi, prema pisanju medija, dobila udjel do 25 posto. No bolje išta nego ništa kad već nismo znali sami.

Opseg porasta razine loših kredita s kojom poslovne banke u Hrvatskoj imaju sve ozbiljnijih problema u punom se svjetlu pokazao u slučaju Hrvatske poštanske banke.

Iako je bivša Uprava na čelu s Josipom Protegom iskazala polugodišnju dobit od gotovo 100.000 eura, HNB je banku “prizemljio” nakon provedenog nadzora. Kako je javnosti objasnio novi predsjednik Uprave HPB-a Čedo Maletić, zbog dodatnih rezervacija za gubitke po naredbi regulatora dobit se pretvorila u gubitak. I to popriličan gubitak, 85,5 milijuna kuna. Kako je Maletić objasnio predstavnicima medija, najveći dio gubitka odnosi se na rezervacije po kreditnom porfelju. No kako sada stvari stoje, sadašnji iznos rezervacija vjerojatno neće biti i konačan. Okruženje još nije stabilno, a kriza na hrvatski način potrajat će nešto duže nego u ostatku svijeta. Zbog toga Maletić predviđa da bi krajem trećeg tromjesečja HPB mogao imati i 110 milijuna kuna gubitka. Povećanje gubitka trebalo bi prouzročiti poslovanje s vrijednosnim papirima. HPB bi tako 2010. mogao započeti sa znatnim financijskim dubiozama, tim više jer je izloženost banke rizičnim plasmanima iznad hrvatskog prosjeka. Maletić se tako već na početku svoga kormilarenja HPB-om susreo s popriličnim problemom. S jedne je strane preuzeo instituciju kojoj gubici eksponencijalno rastu, a s druge strane od Vlade je, kako sam kaže, dobio mandat da stvori jaku nacionalnu banku. O svim manama nepostojanja snažne nacionalne banke koja bi pratila i ono malo hrvatskih izvoznika već je proliveno mnogo tinte. No umjesto da se na razvijanju koncepta jake nacionalne banke radilo prije, to će se dogoditi sada. I to uz “malu” pomoć Europske banke za obnovu i razvoj koja bi dokapitalizirala HPB, a zauzvrat bi, prema pisanju medija, dobila udjel do 25 posto. No bolje išta nego ništa kad već nismo znali sami.

Autor: Tomislav Pili
13. rujan 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close