Kriza je u Hrvatskoj utjecala i na broj novorođene djece koji je prema nekim pokazateljima u 2011. u odnosu na 2010. pao za oko 2000, što je zaista porazan rezultat za državu koja već dugi niz godina „muku muči“ s opadanjem ukupnog broja stanovnika.

Upravo je rodiljna naknada sredstvo koje većini roditelja pomaže da lakše prebrode razdoblje kada im se troškovi života gotovo udvostruče zbog novorođenčeta. Iako, to nije nikakav dodatak roditeljima na dosadašnja primanja nego iznos koji supstituira neto plaću majke u određenom razdoblju, a kasnije je čak i upola manji. Unatoč smanjivanju državnog proračuna u 2012. godini, tj. rezanju rashoda Države, Vlada se ipak nije odlučila na smanjivanje rodiljne naknade i dječjeg doplatka što možemo ocijeniti pozitivnom odlukom. Naravno još bolje bi bilo da naknade u budućem razdoblju budu i dodatno povećane kao direktno sredstvo natalitetne politike i motivacije potencijalnih roditelja za povećanje obitelji.

Rodiljne naknade definiraju se kao vremenske i novčane potpore koje služe za zaštitu materinstva te njegu novorođenog djeteta i njegovo podizanje, a pravo na nju imaju roditelji ili njima izjednačene osobe (posvojitelji ili skrbnici). Bitno je razlikovati rodiljni dopust i roditeljski dopust. Rodiljni dopust odnosi se na vrijeme 28 dana prije očekivanog termina rođenja djeteta do 6. mjeseca života djeteta. To je ujedno i obvezni dopust kojeg majka mora koristiti, a naknada za vrijeme trajanja dopusta isplaćuje se na teret Zavoda za zdravstveno osiguranje. Roditeljski dopust slijedi nakon navršenih 6 mjeseci djetetovog života, a njegovo korištenje nije obvezno. Naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta isplaćuje se na teret Državnog proračuna. Navedeno se odnosi na prvo i drugo dijete, dok za blizance, treće i svako slijedeće dijete, roditeljski dopust traje do navršene 3. godine djetetova života. Na vlastiti zahtjev, majka može početi raditi i prije navršenih 6. mjeseci djetetova života, ali ne i prije navršena 42 dana. Jednako tako, nakon proteka 42 dana pa do 6. mjeseci (isto se odnosi i na razdoblje od 6. mj. do godine dana djetetovog života) rodiljni dopust može koristiti i otac, ali tada naknada koju će primati otac može iznositi najviše 1.663,00 kn.

Nakon isteka obveznog rodiljnog dopusta, majka može raditi pola radnog vremena do navršene 1. ili 3. godine (blizanci, treće i svako slijedeće dijete) djetetovog života. Isto može koristiti i otac, ali pod uvjetom da majka radi puno radno vrijeme i njegova će mjesečna naknada tada iznositi najviše 1.663,00 kn. Vrijeme koje majka provede na rodiljnom dopustu do napunjene 1. ili 3. godine djetetova života majci se priznaje u staž osiguranja u jednokratnom trajanju.

TKO može koristiti rodiljnu naknadu?

Rodiljnu naknadu može koristiti:

1. Zaposleni roditelj (Na temelju Zakona o radu) – na temelju prosječih isplaćenih plaća za 6 mjeseci koje prethode mjesecu u kojem je nastupio rodiljni dopust. U tom razdoblju moraju mu biti isplaćene najmanje dvije plaće. Ukoliko je isplaćena jedna ili nijedna plaća naknada se utvrđuje od najmanje osnovice za plaćanje doprinosa. Naknada u vrijeme obveznog trajanja rodiljnog dopusta nije limitirana te ovisi isključivo o visini neto plaće koju je majka primala prije početka rodiljnog dopusta. Naknade se isplaćuju izravno majkama, bez posredovanja poslodavaca. Naknada se utvrđuje tako da se satnica iz potvrde o plaći pomnoži sa brojem radnih sati u određenom mjesecu, a slijedom toga naknada iz mjeseca u mjesec može varirati ovisno o broju radnih sati. Naknada za vrijeme neobaveznog roditeljskog dopusta, dakle nakon navršenih 6 mjeseci djetetovog života može iznositi od 1.663,00 kn do 2.500.,00 kn. Također, nakon povratka sa rodiljnog dopusta, majke imaju pravo na korištenje godišnjeg odmora tekuće godine te na korištenje godišnjeg odmora iz prethodne godine uz uvjet da su u prošloj godini bile zaposlene više od 6 mjeseci. Uz to, majke imaju pravo i na 2.500,00 kn neoporezivih naknada kao što su božićnice, regres, dar za djecu i sl. ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno. Bez obzira što za vrijeme rodiljnog dopusta poslodavac ne isplaćuje radnici plaću, dužan je dostaviti HZMO-u RS-m obrazac (stranica B) sa podacima o radnici kako bi joj se osigurala evidencija mirovinskog staža

2. Roditelj koji samostalno u obliku osobnog zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost (po osnovi Zakona o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki) – naknada se utvrđuje na temelju dnevne osnovice utvrđene od osnovica osiguranja u 6 mjeseci koje prethode mjesecu kada je nastupio rodiljni dopust. Pretpostavka je da majka mora biti osigurana najmanje dva mjeseca prije nego počne rodiljni dopust, ukoliko to nije slučaj naknada se utvrđuje na temelju najmanje osnovice za plaćanje doprinosa.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

3. Nezaposlene majke ostvaruju naknadu određenu Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna, a koja trenutno iznosi 1.663,00 kn. Ovdje treba naglasiti da nezaposlene majke, koje primaju novčanu naknadu Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje, imaju pravo samo na razliku između te naknade i naknade prema Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna.

4. Osim navedenih skupina majki (roditelja), pravo na rodiljnu naknadu ima i roditelj koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino i glavno zanimanje (obveznik je poreza na dohodak ili dobit, ali ne po osnovi rada), roditelj koji ostavruje drugi dohodak, roditelj korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu ili invalidsku mirovinu, roditelj koji se ne smatra osobom sposobnom za rad ili je uzdržavana osoba, roditelj koji je polaznik redovnog školovanja i to stručnog ili sveučilišnog studija.

Kao primjer za usporedbu rodiljnih naknada uzeli smo Njemačku, koja se istini za volju ne može baš u mnogočemu uspoređivati sa Hrvatskom. U Njemačkoj tako majke imaju pravo na 14 tjedana (od čega se 6 odnosi na razdoblje prije rođenja djeteta) osnovnog rodiljnog dopusta u kojem primaju 100% svoje plaće. Nakon isteka tog razdoblja primaju 65% plaće, ali ne više od 1.800,00 €. Roditelj tako u Njemačkoj može godišnje primiti rodiljnu naknadu u visini od 21.600,00 € što iznosi približno 160.000,00 kuna. Za razliku od Hrvatske, u Njemačkoj se naknada određuje prema posljednjoj plaći roditelja koji će ostati sa djetetom do navršene godine dana života. Naravno, navedeno se odnosi samo na roditelje sa visokim primanjima. Roditelji sa nižim primanjima i nezaposlene osobe imaju pravo na 300,00 € mjesečno tijekom godine dana. Iako rodiljne naknade variraju od zemlje do zemlje, razlike se uglavnom odnose na trajanje rodiljnog dopusta te visinu maksimalne naknade. Češka i Slovačka npr. jedne su od rijetkih zemalja u kojima rodiljni dopust traje čak do 3 godine, ali su zato naknade prilično niske (256,00 € mjesečno za prve dvije godine života, a nakon toga 164,00 € mjesečno).

Ostaje nada da će u budućnosti sve veći dio proračuna biti usmjeren na pronatalitetne mjere budući da starenje stanovništva predstavlja jedan od najvećih socio-ekonomskih izazova hrvatskog društva u budućnosti. Naravno puno važnije od rodiljnih naknada su životni standard, kvaliteta života te životna očekivanja pojedinca, ali i rodiljne naknade su dobar početak.

Piše: Filip Jelić, analitičar, Fidestum d.o.o.