Prateći kretanje cijena u svakodnevnoj kupovini te ga uspoređujući s podacima o stopi inflacije koja je prema podacima DZS-a u siječnju iznosila 1,2 posto, a u veljači 1,3 posto na godišnjoj razini, većina se građana vjerojatno ne može načuditi tolikom raskoraku između osobnog dojma o kretanju cijena i službene statistike. Je li statistika u krivu ili je osobno iskustvo nedovoljno sveobuhvatno? U najnovijem izdanju publikacije PBZ tjedne analize pokušava se pojasniti ova problematika.

U protekla dva mjeseca promjena ukupne razine cijena bila je prema statistici relativno niska, kako na godišnjoj, tako i na mjesečnoj razini (-0,4 posto u siječnju, +0,6 posto u veljači), no podaci isto tako pokazuju da mjesečne promjene cijena pojedinih stavki potrošnje nisu bile tako beznačajne, pišu PBZ analitičari. Tako su cijene hrane u siječnju u odnosu na prosinac bile više za 1 posto, od toga kruh i žitarice 0,3 posto, meso 0,4 posto, mlijeko, sir i jaja 0,2 posto, a voće i povrće više od 4 posto. U veljači je pak hrana u odnosu na mjesec ranije bila skuplja u prosjeku za 1,5 posto, pri čemu su kruh i žitarice pojeftinili za 0,6 posto, meso te mlijeko, sir i jaja za 0,1 posto, dok su cijene voća porasle za 7,5 posto, a povrća za čak 12 posto.

Iz navedenoga proizlazi da je u protekla dva mjeseca došlo do rasta cijena hrane za 2,4 posto, pri čemu je rast cijena mesa te mlijeka, sira i jaja bio nizak (+0,4, odnosno 0,2 posto), dok je visok rast cijena zabilježilo voće (+12 posto) i povrće (+ 16,9 posto). Istovremeno cijene kruha i žitarica su snižene za 0,3 posto, cijene ulja i masti te šećera i konditorskih proizvoda bilježe umjeren rast od 0,6 posto, dok je cijena ribe snižena za 0,5 posto. Što se tiče goriva, cijene u siječnju bile su u prosjeku više za 1,2 posto u odnosu na prosinac, a u veljači za 3,3 posto u odnosu na siječanj, što znači da je u prva dva mjeseca gorivo poskupilo za 4,5 posto.

Kako se onda cijene svih ovih stavki zajedno, za koje se može uočiti da su porasle značajno više od ukupne razine cijena u promatranom razdoblju, kreću u usporedbi s ukupnom razinom cijena? Na to pitanje analitičari su pokušali odgovoriti konstruiravši indeks koji prati samo cijene prehrane i goriva za osobna vozila koje zajednički nose jednu trećinu ukupne potrošnje. Rezultati su vidljivi na grafu niže, a ukazuju ono što su i podaci po pojedinačnim kategorijama pokazali, a to je da u protekla dva mjeseca cijene hrane i goriva ne slijede u potpunosti opći trend cijena.

Međutim, indeks isto tako pokazuje da je razlika u trendu i razini bilo i u prethodnih godinu dana, pa je tako bilo i razdoblja kada se trošak hrane i goriva kretao naniže, a opća razina cijena naviše. Teško je reći jesu li potrošači to primijetili, iako na percepciju kretanja cijena najviše utječe upravo svakodnevna kupovina (ali i negativna iskustva). Ako pojam svakodnevne kupovine prevedemo na jezik statističkih podataka, radi se o mjesečnoj promjeni cijena dobara ili usluga koje kupujemo često i plaćamo direktno i aktivno, gotovinom, karticama ili čekovima (tzv. „frequent out-of-pocket purchases“). Stoga su radi jednostavnosti za usporedbu kretanja cijena često kupljenih dobara i opće razine cijena uzete samo cijene prehrane i goriva za osobna vozila, kao tipične primjere česte i aktivne kupovine dobara koja formira osobnu percepciju kretanja cijena.

Nasuprot tome, pogledaju li se ostale kategorije osobne potrošnje, vidljivo je da su, primjerice, cijene odjeće i obuće u veljači bile niže za 13,5 posto u odnosu na prosinac prošle godine, cijene stanovanja, pokućstva te rekreacije i kulture porasle su do 0,6 posto, a istovremeno su cijene zdravstva, ugostiteljskih usluga te komunikacija stagnirale. Navedeno ukazuje na činjenicu da do raskoraka između osobne percepcije i službene statistike dolazi zato što indeks potrošačkih cijena odražava ukupnu potrošnju, a ne samo potrošnju dobara i usluga koja se kupuju ili koriste često, no ne treba ni smetnuti s uma da se njime prikazuje struktura potrošnje prosječnog kućanstva, od koje se potrošnja pojedinca može znatno razlikovati, zaključuje se u analizi koju potpisuje Ana Lokin.

(pd)

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?