Međunarodni monetarni fond (MMF) u srijedu je ublažio svoje procjene o globalnom iznosu otpisa toksične imovine na koji su bile prisiljene banke i fondovi. Posljednje MMF-ove procjene vrte se oko 3,4 bilijuna dolara otpisane imovine. No Fond upozorava kako taj iznos nije konačan jer će visoka nezaposlenost u mnogim državama izazvati još nestabilnosti u kreditnim portfeljima banaka. “Globalna financijska stabilnost je poboljšana, ali rizici i dalje postoje”, tvrde u washingtonskom financijskom policajcu.

Nove procjene
Razlog oprezu Fond nalazi u mišljenju kako će ekonomski oporavak u razvijenim gospodarstvima biti iznimno spor. Najnovije MMF-ove procjene o financijskim gubicima ublažene su za 600 milijardi dolara u odnosu na travanjske procjene iznesene u redovnom izvješću o globalnoj financijskoj stabilnosti. Razlika je nastala zbog drukčije metodologije izračunavanja otpisane imovine i porasta cijene vrijednosnica, piše Reuters. Prema toj metodologiji, banke su u prvom polugodištu otpisale 1,3 bilijuna dolara iz kreditnih portfelja te portfelja vrijednosnica. MMF smatra da će kreditni gubici činiti oko dvije trećine svih otpisa između 2007. i 2010. godine. Banke imaju dovoljno kapitala za preživljavanje, kažu u MMF-u, no njihovi profiti nisu dovoljni za nadoknadu dodatnih otpisa koji se očekuju u sljedećih godinu i pol. Do kraja 2010. godine financijske će institucije trebati otpisati dodatnih 1,5 bilijuna dolara.

Amerikanci ažurniji
Prema navodima MMF-a, američki financijaši mnogo su ažurniji u otpisivanju loše imovine. Financijske institucije u SAD-u oslobodile su 60 posto svojih bilanci od loše imovine, dok su Europljani, zajedno s Britancima, otpisali tek 40 posto loše imovine. MMF je stoga opetovano apelirao na države da se što prije moguće “obračunaju” s ostatkom toksične imovine u financijskom sektoru. “Dokle god taj izvor nesigurnosti nije potpuno reduciran, banke ne mogu u potpunosti sudjelovati u davanju kredita nužnih za ekonomski oporavak”, smatra MMF. Zapad bi se tako mogao ugledati na brzorastuća tržišta. Prema riječima dužnosnika Fonda, financijski uvjeti u tim državama znatno su poboljšani zahvaljujući efikasnim i snažnim političkim reformama. No tvrtke u tim državama pritišće drugi problem, a to je refinanciranje dugova zapadnim bankama. Kreditne obveze kompanija iz brzorastućih tržišta u sljedeće dvije godine mogle bi se popeti do 400 milijardi dolara. Bez odmrzavanja kreditnih tokova nema ni oporavka realnog sektora i osobne potrošnje u zapadnim gospodarstvima koji su ključni za potpuni izlazak iz krize. Kako sada stvari stoje, Europa je još daleko od stabiliziranja svoga gospodarstva. Dokaz tim tvrdnjama može se pronaći u najnovijim podacima iz eurozone. Prema pisanju Bloomberga, potrošačke cijene u eurozoni pale su u rujnu za 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Valja podsjetiti da cijene padaju već četvrti uzastopni mjesec, a u kolovozu su pale za 0,2 posto. Pad potrošačkih cijena u 16 država eurozone veći je za 0,1 postotak nego što su to predviđali makroekonomisti. Razlog pada potrošačkih cijena je u rastućoj nezaposlenosti koja sve više smanjuje potražnju. Stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosi 9,5 posto i najveća je u ovom desetljeću. Svoj obol deflaciji dao je i pad cijena nafte. Pitanje je kako će na te podatke reagirati Jean-Claude Trichet, guverner Europske središnje banke (ECB), čiji je cilj održavati razinu inflacije na 2 posto. Trichet je početkom rujna rekao kako se u sljedećim mjesecima očekuje zaustavljanje deflacije u eurozoni. ECB predviđa da bi cijene ove godine mogle prosječno porasti za 0,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Za sljedeću se godinu unutar eurozone očekuje porast cijena za 1,2 posto.