Plan reforme financijske regulacije Europske komisije svakim danom zapada u sve veće teškoće.

Protivnika je bezbroj, od tradicionalno euroskeptične Velike Britanije koja skače kao ofurena čim čuje za zajedničke europske politike, financijskih lobija, do Europskog parlamenta i Vijeća EU. Najnoviji “suparnik” dolazi iz Europske središnje banke (ECB) koja je upozorila Komisiju kako bi ishitreno reformiranje alternativnih investicijskih fondova donijelo više štete nego koristi. “Jednostavno će otići drugdje, a Europu učiniti nekonkurentijom”, upozorava ECB.Europska monetarna vlast je u pravu. Zašto bi hedge fondovi i fondovi rizičnog kapitala u današnjem globaliziranom svijetu poslovali negdje gdje se od njih zahtijeva da budu, ni manje ni više, nego transparentni. Ako se ne stvori zajednički reformski prijedlog u minimalno okviru skupine G20, europska reforma propast će i prije nego što je započela. Putokaz bi moglo biti zajedničko usklađeno djelovanje u slučaju poreznih rajeva kada je uspjela pasti čak i Švicarska. No, tada je to bilo u američkom interesu. Ako se i odluče dići sidro iz EU, tajnoviti alternativni fondovi prilično se sigurno neće naseliti u Hrvatskoj. Iako su fondovi rizičnog kapitala već prisutni kroz preuzimanja (ili pokušaja preuzimanja) neke posrnule ili prosperitetne tvrtke koju za par godina preprodaju, za hedge fondove ovo je tržište vjerojatno premalo. I previše nerazvijeno. Tržište kapitala u Hrvatskoj je barem 20 godina iza europskih, američkih ili azijskih tržišta. Neke na Zapadu odavno poznate, pa i već rudimentarne tehnike, poput short-sellinga, kod nas se tek pokušavaju uvesti. Ovdje ipak vladaju neke druge tehnike, komplicirane i dobro “začinjene”, a na “trulom” Zapadu protuzakonite.