Prema novom sporazumu o zlatu centralnih banaka koji su potpisale gotovo sve europske središnje banke, sadašnji godišnji limit o prodaji 500 tona zlata smanjio se na 400 tona, piše britanski Financial Times. Pritom ukupna prodaja u sljedećih 5 godina ne bi smjela prelaziti 2000 tona tog plemenitog metala. Sporazum uključuje i planiranu prodaju zlata iz riznica Međunarodnog monetarnog fonda. Cijena fine unce zlata u petak je tako na londonskoj burzi skočila na 963 dolara, najviše u posljednja dva mjeseca. Već u petak javnosti se obratila i švicarska središnja banka, jedna od 10 najvećih svjetskih banaka po količini zlata, tvrdeći kako ne planira prodavati zlato u bližoj budućnosti. O važnosti te vijesti i njezinom utjecaju na tržište dovoljno govori i činjenica da je švicarska središnja banka već 20 godina najveći prodavatelj monetarnog zlata.

Mali pomak
Rekordna cijena zlata od 1034 dolara za uncu zabilježena je u ožujku prošle godine. John Reade, analitičar za plemenite metale u londonskoj podružnici švicarske UBS banke, smatra kako je potpisivanje sporazuma i redukcija limita prodaje “mali pozitivni pomak” u oporavku tržišta zlata. No, Reade je primjetio da su države potpisnice sporazuma i do sada prodavale zlato daleko ispod dopuštenog limita. Analitičari londonske konzultantske kuće GFMS potkrepljuju Readove riječi činjenicama. Prema njihovim podacima, neto prodaja monetarnog zlata središnjih banaka u prvom polugodištu ove godine pala je za 39 tona, odnosno bila je 73 posto manja nego u istom razdoblju lani. “Niska razina registriranih neto prodaja u prvom polugodištu prvenstveno je rezultat smanjene prodaje država potpisnica sporazuma”, tvrde za FT analitičari GFMS-a. Smatra se da su europske središnje banke od 1999. godine do sada prodale oko 3800 tona zlata vrijednog 56 milijardi dolara. No, neke procjene govore da su zbog oštrog povećanja cijene zlata u ovom desetljeću na razlici cijene izgubile oko 40 milijardi dolara.

Kineska potražnja
Prema prognozama GFMS-a, ukupna masa prodanog zlata ove godine neće premašiti 140 tona što je najniža vrijednost još od 1994. godine. Tada su središnje banke prodale 130 tona. Međutim, uskoro dolazi kraj razdoblja kada je zlato bilo u drugom planu, tvrde u GFMS-u. Kao i svemu drugome, i u oporavku tržišta zlata ključnu će ulogu odigrati Kina. Potražnja kineske središnje banke za monetarnim zlatom u sljedećih će nekoliko godina dodatno rasti, slažu se analitičari. Ne treba zaboraviti da je prije nekoliko mjeseci stručnu javnost iznenadio podatak o tajnom povećanju kineskih zlatnih rezervi.