U nesigurnom okruženju uvjetovanom geo-političkim zbivanjima, nepovoljnim ekonomskim kretanjima, poremećajima u lancima opskrbe te šokovima na energetskim tržištima, banke se suočavaju s potrebom za analizom tradicionalnih proizvoda i usluga te pronalaženja i stvaranja novih pristupa i vrijednosti. Obrisi stvaranja novog globalnog i ekonomskog poretka imaju snažan utjecaj na tokove kretanja novca, a što očekivano otvara nova pitanja vezana za zahtjeve za likvidnošću i kapitalom, i to naglašavajući koncepte: kada će se takvi zahtjevi pojaviti, gdje i na koji način. Covid-19 pandemija testirala je snagu i otpornost bankarskog sektora te otvorila nove mogućnosti i izazove pronalaženja novih i zadržavanja postojećih korisnika, a uskoro će se banke ponovno suočiti s testiranjem svojih uvjerenja, očekivanja te uloga kao financijskih posrednika u oslabljenoj globalnoj ekonomiji. Deloitte je proveo istraživanje o očekivanjima za bankarski sektor za 2023. godinu, te su u nastavku navode ključni nalazi i očekivanja na temelju provedenog istraživanja.

Kretanje BDP-a

Poslovanje i rezultati bankarskog sektora ovisit će o kretanju BDP-a (pokazuje se jasna povezanost između uspješnosti poslovanja banaka, mjerena povratom na imovinu, i kretanja BDP-a), kamatnom okruženju, veličini banke, visini kapitala te poslovnom modelu. Zaštitni slojevi kapitala i adekvatna likvidnost s kojom banke ulaze u 2023. godinu pokazuju njihovu stabilnost te stoga još uvijek nema puno razloga za uzbunu. Ovo potvrđuju i rezultati ECB-ovog stres testa iz 2021. godine te FED-ovog stres testa iz lipnja 2022. godine. Ipak, mnoge banke su se okrenule restriktivnijem pristupu kod izdavanja kredita te povećanju rezervacija za potencijalne gubitke anticipirajući na taj način potencijalno ekonomsko usporavanje.

U okruženju visokih kamatnih stopa očekuje se snažan rast neto kamatnog prihoda (NII) posebno za 2022., ali i u prvoj polovici 2023. godine. Nakon dugog niza godina niskih kamatnih stopa, era “jeftinog novca” završava te se očekuje rast troška financiranja iz depozita te drugih izvora. Upravljanje porastom troškova usmjeravat će banke na optimizaciju poslovanja. Korištenje digitalnih rješenja, naprednih tehnologija, racionaliziranje troškova poslovanja (npr. vanjski suradnici, premještanje na povoljnije lokacije, mobilno bankarstvo) te općenito ulaganje napora u postizanje bolje efikasnosti bit će u fokusu u 2023. godini. Klijenti će rast kamatnih stopa vidjeti i kao priliku za dodatnu zaradu te će očekivati rast kamatnih stopa na depozite. Ovo će utjecati na banke koje će, kako bi zadržale klijente, biti primorane podizati kamatne stope na depozite. Nadalje, klijenti će zahtijevati širi i dostupniji spektar usluga te će se banke početi okretati prema novim modelima poslovanja (npr. pružanje cjelokupnog paketa usluga, dostupnost putem digitalnih kanala, napredna tehnološka rješenja). Povećani angažman uslijed novih, ali i postojećih regulatornih zahtjeva, s posebnim naglaskom na upravljanje okolišnim, društvenim i upravljačkim čimbenicima (eng. Environmental, Social and Governance; ESG), nastavit će se i u 2023. godini. Dodatno, borba protiv klimatskih promjena i tzv. “zelena politika” otvorit će bankama nove mogućnosti u pogledu financiranja korporativnih klijenata u prijelazu poslovanja na nultu emisiju ugljika.

U segmentu poslovanja s korporativnim klijentima posebno se ističe potreba za poboljšanjem kvalitete podataka. U provedenoj anketi samo je 14% rukovoditelja u korporativnom poslovanju ocijenilo kvalitetu podataka i trenutne analitičke mogućnosti kao “izvrsne ili jako dobre”. Ovo ukazuje na trajni izazov koji banke imaju u području dostupnosti i kvalitete podataka. Potreba za efikasnijim korištenjem alternativnih podataka, uključujući ESG relevantne podatke, s ciljem poboljšanja kreditnih odluka i iskorištavanja novih poslovnih mogućnosti, prisutna je kod većine banaka. Integracija klimatskih rizika u kreditne rizike posebno je važna za osiguravanje učinkovitog sustava upravljanja rizicima, promicanje razvoja održivog financiranja i poticanje ozelenjivanja financijskog sustava. Također, identificirana su područja vezana za upravljanje odnosima s klijentima koja bi se trebala kontinuirano poboljšavati. S obzirom na nesigurno ekonomsko okruženje, nužno je da banke prepoznaju potrebe klijenata te im pruže adekvatnu potporu u rješavanju problema i ispunjavanju financijskih potreba. Osim osiguravanja individualnog pristupa, povjerenja i kvalitete usluga, klijenti očekuju i adekvatnu razinu digitalnih mogućnosti s ciljem poboljšanja korisničkog iskustva.

Rast prihoda

Segment poslovanja sa stanovništvom posebno će biti zahvaćen porastom kamatnih stopa, inflacijom te slabijim rastom. No, unatoč nepovoljnim makroekonomskim faktorima i nesigurnosti na tržištu nekretnina, očekuje se porast kamatnih prihoda. U ovom segmentu banke će se također morati prilagoditi zahtjevima klijenata za obuhvatnijim pristupom koji uključuje veću posvećenost u pružanju financijskih usluga, a to znači individualan pristup, prilagođavanje i dostupnost različitih proizvoda te dugoročno ulaganje u unaprjeđenje digitalnih usluga.