Gotovo 20 godina od početka mirovinske reforme u Hrvatskoj, Raiffeisen mirovinsko društvo više nije usamljeno na tržištu.

Prošle godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osnovao je Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo (HRMOD) u koje budući umirovljenici mogu prebaciti svoju ušteđevinu iz 2. ili 3. stupa. Mirovinsko društvo potom im doživotno isplaćuje mjesečne mirovine.

Početkom ove godine HRMOD je započeo s isplatom prvih mirovina, a predsjednica Uprave Renata Gecan Milek u razgovoru za Poslovni dnevnik najavljuje ambiciozne planove tog društva.

HRMOD započeo je ove godine s isplatom prvih mirovina. Koliko korisnika trenutno imate i koliko ih planirate do kraja ove godine?

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo je za veljaču izvršilo isplate za četiri ugovora obveznih mirovina i dva ugovora dobrovoljnih mirovina temeljem individualne kapitalizirane štednje građana.

Tek se očekuje veći priljev umirovljenika koji su se odlučili za isplatu mirovine putem HRMOD-a, s obzirom na zakonske rokove odabira mirovinskog osiguravajućeg društva i na činjenicu da su budući umirovljenici mogli odabrati HRMOD tek počevši od 4. siječnja 2021. Kada govorimo o isplatama obveznih mirovina temeljem individualne kapitalizirane štednje, očekujemo da će ove godine više od 1500 građana, odnosno njih 50 posto koji se odluče za kombiniranu mirovinu, odabrati isplatu putem HRMOD-a.

Na tržištu isplate dobrovoljnih mirovina očekujemo udio u isplatama od 20 posto, što bi za HRMOD značilo više od stotinu zaključenih ugovora.

Najavili ste da će HRMOD privući polovicu od 20.000 umirovljenika koliko će ih do 2025. primati kombiniranu mirovinu. Kako to namjeravate postići i što nudite budućim umirovljenicima da izaberu vas, a ne konkurentski Raiffeisen MOD?

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prema našim procjenama tržišta obveznih mirovina, do kraja 2025. godine, dva mirovinska osiguravajuća društva mogla bi iz obveznih mirovinskih fondova privući oko 32.000 korisnika s imovinom višom od 5 milijardi kuna. Vjerujemo i očekujemo kako će svaki drugi potencijalni korisnik odabrati HRMOD za isplatu obvezne mirovine temeljem svoje kapitalizirane štednje.

Budući korisnici mirovina u trenutku odlaska u mirovinu donose dvije važne odluke. Prva se odnosi na izbor povoljnije mirovine kada korisnik odlučuje hoće li primati mirovinu samo iz prvog stupa ili će primati kombiniranu mirovinu. Odabir kombinirane mirovine za korisnika znači da mora donijeti i drugu odluku, a to je izbor mirovinskog osiguravajućeg društva koje će mu doživotno isplaćivati mirovinu.

U trenutku izbora mirovinskog osiguravajućeg društva, REGOS budućem korisniku dostavlja informativni izračun temeljem kojeg može usporediti visinu mirovine svih mirovinskih osiguravajućih društava na tržištu. Osim što je svakom budućem korisniku važan povoljniji izračun mirovine, u HRMOD-u smo fokusirani i na ispunjavanje ostalih kriterija koji su važni prilikom donošenja ove odluke.

Tako osim povoljnijih izračuna mirovina, svim građanima koji razmišljaju o mirovini ili su u postupku ostvarivanja prava na mirovinu stojimo na raspolaganju za sve informacije, aktivno slušamo te nastojimo što bolje razumjeti i adekvatno odgovoriti na njihove potrebe.

Vjerujemo da će ljubaznost, dostupnost i profesionalnost naših zaposlenika te reputacija HRMOD-a utjecati na to da nas budući korisnik prepozna kao pouzdanog partnera za isplatu mirovine.

Smatrate li da je osnivač HRMOD-a, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, krenuo u ovaj posao u nezgodnom trenutku s obzirom na ekonomsku krizu izazvanu pandemijom koronavirusa?

Ekonomska kriza ne odgađa odluku naših građana za odlazak u mirovinu. Tržište potencijalnih korisnika mirovine i dalje je tu, kao i procjena da će do kraja 2025. godine više od 5 milijardi kuna iz obveznih mirovinskih fondova biti preneseno u mirovinska osiguravajuća društva. Naše preliminarne projekcije pokazuju da će se ova dinamika prijenosa sredstava ubrzati, što bi za mirovinska osiguravajuća društva značilo dodatnih 20.000 korisnika mirovina i sveukupno 3,5 milijardi kuna imovine.

Pitanje je koliko je za tržište dobro da štednja iz obveznih mirovinskih fondova bude usmjerena samo na jednog sudionika na tržištu ili je ipak bolje za sve sudionike da se upravljanje ovom imovinom, kao i isplata mirovina raspodijeli na više njih.

Ako se sva štednja građana slijeva u samo jedno mirovinsko osiguravajuće društvo, to zasigurno predstavlja sistemski rizik, kako s aspekta upravljanja imovinom za pokriće tehničkih pričuva, tako i s aspekta konkurentnosti mirovinskih programa. Za naše buduće korisnike mirovina konkurencija je svakako dobrodošla jer donosi nove i konkurentnije proizvode te povoljnije mirovine.

Kako komentirate činjenicu da osnivanje MOD-a nije odveć zanimljivo ostalim privatnim financijskim društvima?

Mirovinska osiguravajuća društva su u svoje mirovinske proizvode ugradili garanciju, što znači da su  potpisom ugovora o mirovini obvezni isplaćivati ugovorenu mirovinu do isteka ugovora. Ispunjenje svojih obveza mirovinsko osiguravajuće društvo garantira svojim kapitalom.

U slučaju nedostatnosti imovine za pokriće svojih budućih obveza, mirovinsko osiguravajuće društvo pokrit će manjak iz vlastitog kapitala. Osim ugrađene garancije, zakon propisuje obvezu pokrića potrebne granice solventnosti, što osnivanje mirovinskog osiguravajućeg društva čini kapitalno zahtjevnim. Vjerujemo da se iz tog razloga privatna financijska društva nerado odlučuju na osnivanje mirovinskog osiguravajućeg društva.

Najavili ste poslovanje s dobiti za četiri godine. Kolike stope rasta prihoda očekujete u tom razdoblju?

HRMOD planira rast prihoda s osnove doznaka mirovinskih društava i jednokratnih uplata po godišnjoj stopi od 41 posto, dok troškovi rastu po godišnjoj stopi od 5 posto. Sukladno našim projekcijama, HRMOD će početi poslovati pozitivno u četvrtoj godini poslovanja.

Mirovinska osiguravajuća društva i ulažu imovinu, ponajprije u obveznice. Namjeravate li se fokusirati na hrvatske obveznice ili dio portfelja namjeravate uložiti i u inozemstvo?

Mirovinska osiguravajuća društva ulažu imovinu sukladno zakonski propisanim limitima koji primjerice za imovinu za pokriće obveza iz ugovora o mirovinama propisuju minimalno 70 posto uložene imovine u državne obveznice RH, članica EU i OECD-a.

HRMOD namjerava ulagati u one financijske instrumente koji najbolje ispunjavaju postavljene investicijske ciljeve – osiguranje sadašnjih i budućih isplata mirovina, diversifikacija ulaganja, očuvanje povjerenja korisnika mirovina i javnosti, minimiziranje troškova i usklađenost s važećim zakonskim i podzakonskim aktima.

Postavljeni investicijski ciljevi utječu na stratešku alokaciju ulaganja imovine. U našem slučaju očekivani prinos investicijskog portfelja mora ostvariti povrat koji smo ugradili u naše mirovinske programe i obećali našim korisnicima mirovina, kao i pokriti inflaciju s obzirom na to da obvezne mirovine usklađujemo prema stopi inflacije.

Osim toga, ulaganje mora u najvećoj mogućoj mjeri biti ročno i valutno usklađeno s obvezama iz ugovora o mirovinama. Svi rizici proizašli iz ulaganja moraju biti prihvatljivi društvu i u skladu sa zakonom. Odabir ulaganja se vrši uzimajući u obzir sve navedene parametre.