Stari se dug može zatvoriti, ali uz kamatu do 10,5 posto

Autor: Ana Blašković , 17. listopad 2012. u 22:01
Maksimalan rok otplate konsolidacijskoga kredita je 15 godina/PXL

Tek manji broj banaka ima posebno osmišljene kredite za konsolidaciju, a većina klijentima nudi obične gotovinske kredite.

U situaciji u kojoj se sve više građana i tvrtki razdužuje, a središnja banka punom parom radi na ojačavanju (zakašnjele) zaštite potrošača u odnosu s bankama, malo je tko zainteresiran za preuzimanje novih obveza. Jedna od iznimaka su krediti za konsolidaciju osobnih financija kojima se više kredita svodi na samo jedan. Tek manji broj banaka ima posebno osmišljene kredite za tu namjenu, dok većina klijentima nudi obične gotovinske kredite, pokazala je anketa Poslovnog dnevnika.

Najviše do 30% na ruke

Građanima koji žele koliko-toliko u red dovesti svoje financije i umjesto lepeze raznoraznih bankarskih naknada i kamata plaćati samo jednu Erste banka nudi kredit "Iz minusa u plus". On je namijenjen zatvaranju minimalno dvije obveze korisnika kredita i članova obitelji za kredite koje imaju u Ersteu ili u drugim bankama, leasingu, kreditnim karticama, dopuštenom prekoračenju po tekućem računu, poreznim obvezama, obvezama za doprinose, troškove režija i sl. Posebnost toga kredita je to što je isključivo namjenski. Novac od zajma izravno se uplaćuje na račun vjerovnika ili korisnika kredita uz obvezan dokaz zatvaranja obveza, a najviše do 30 posto iznosa može se realizirati u gotovini. Za tu vrstu kredita obvezan je status klijenta, što podrazumijeva otvoren tekući račun i redovna mjesečna primanja, a garantni polog i naknada mogu se isplatiti iz kredita. Kredit se može podignuti do 25.000 eura bez hipoteke, na rok od 10 godina uz naknadu od tri posto i efektivnu kamatu od 10,55 posto. Za iznose veće od 10.000 eura banka traži instrumente osiguranja poput 10 posto depozita ili policu životnog osiguranja, stambenu štednju, jamca ili udjele u Ersteovim investicijskim fondovima.

Namjenski krediti

I HPB ima specifičan kredit za zatvaranje obveza prema toj ili nekoj drugoj banci. Kredit se može podignuti u iznosu do najviše 50.000 eura u protuvrijednosti u kunama, a najviše 10 posto moguće je realizirati u gotovini, bez dokumentiranja namjene. Za iznose do 7000 eura za zajam nisu potrebni jamci. Maksimalan rok otplate je 15 godina, uz mogućnost počeka do tri mjeseca. Kamatna stopa na kredit iznosi 9,89 posto godišnje, a naknada se, ovisno o korištenju drugih proizvoda, kreće od 2,25 posto iznosa kredita. Nenamjenski kredit rješenje je za konsolidaciju u Volksbanci. Može se podignuti u kunama i eurima s rokom otplate do 12 godina. Kamatna stopa za nenamjenski eurski kredit u rasponu je od 8,8 %za klijente, a za kredit u kunama godišnja cijena je 9,3%. Za takav kredit naknada iznosi 2,5%, a može se umanjiti ovisno o vrsti kredita i u kojoj se banci refinancira dug. Osnovno osiguranje je suglasnost za zapljenu plaće i zadužnica, a ovisno o modelu kredita banka može zatražiti policu osiguranja riziko ili mještovitoga životnog osiguranja, jamca ili osiguranje otplate kredita kod Croatia osiguranja.

Bez jamaca

Ostale velike banke klijentima nude uglavnom nenamjenske kredite. U PBZ-u se postojeće obveze mogu refinancirati pod uvjetima standardnih kredita, što znači da je otplata postojećih kredita samo jedna od namjena. Stambeni kredit može se realizirati za otplatu postojećeg ako mu se podudara namjena, odnosno ako je riječ o kupnji, adaptaciji… Za ostale namjene u ponudi su hipotekarni krediti ili nenamjenski kredit do 25.000 eura na 10 godina. Do kraja godine kamata je fiksna i iznosi efektivnih 10,13 posto uz naknadu za obradu do 2 posto. Nenamjenski kredit u RBA može se podignuti do 150.000 kuna, bez jamaca uz kamatu od 8,5 do 9,45 posto (nominalna), naknadu do 3 posto, a banka traži policu osiguranja kredita ili životno osiguranje. Za klijente koji do ožujka iduće godine otvore tekući račun u Hypo banci nudi se mogućnost povoljnijega gotovinskog kredita. Kredit je ograničen na 70.000 kuna i ne traži jamce, odobrava se na rok otplate sedam godina za što će klijent platiti kamatnu stopu od 9,69 posto i 1,5 posto naknade. U Zabi su na raspolaganju produljenje otplate, promjena načina otplate s ostatkom vrijednosti glavnice, odgoda, promjena valute, restrukturiranje kratkoročnih obveza i kombinacije. 

Komentari (3)
Pogledajte sve


Pa to je lako riješit ako se želi i bez troška za državu na dodatni dug. Mljekare, kao i sve proizvođače i dužnike, najviše tereti dug sa visokom kamatama koji je uzrok euro standarda.
HR može posuđivat od HPB po niskim kamatama a dopunjavat rezerve HPBa novo tiskanim novcem bez kamata. Tim novotiskanim novcem u rezervama se otkupe HR obveznice u kunama. Time se daju i jeftini krediti mljekarima, i dužnicima za prelom duga a i popuni budžet za deficitarnu potrošnju a knjigovodstvo je izravnano. Dvije muhe jednim udarcem.
Taj način se može koristit i za smanjenje stranih kamata kad se uđe u EU, tako da HPB radi sa TARGET2 sustavom za komercijalne bankovne kredite u eurima. Financijski ministar može uzet kredit od HPB u eurima a popunjavanje rezervi HPB dobije od TARGET2.
Ali sve to prestaje sa prodajom HPB, dok Croatia banka ima jako lošu financijsku sređenost za potrebnu količinu eura. Tiskanje novca je odgovor a ne još duga na još veće kamate.

HNB moze kupovati drzavne obveznice na trzistu i za to im ne treba HPB. Umjesto otkupljenih obveznica vlada moze izdati nove obveznice i dobivenim novcem stimulirati ekonomiju (pa i proizvodnju mlijeka). Postoji Sabor i oporba koja kontorolira vladu i odredjena transparentnost.

Ako novac ide preko HPB-a to znaci da vladajuci politicari i od njih instalirani bankari plasiraju novac bez ikakve kontrole. To moze jedino voditi u masovnu dislokaciju kapitala koju ce na kraju platiti gradjani. Takvih primjera imas u Rusiji i Kini koliko hoces. Drzavne banke plasiraju novac tamo gdje su glasovi, a ne tamo gdje je profit. I ne vode puno racuna o riziku naplate, jer je za politicare jedini rizik gubitak izbora. Na kraju politicari pokupe glasove, a gradjanima ostaju sanacije banaka i novi porezi.

Čitate mi misli??? Ja upravo u postupku reprograma…… želim 4 % kamatu. Točka. Prodajem
se, onome tko želi suradnju. Plaćamo savršeno i na vrijeme sve obaveze.
HBOR ima rješenje za konsolidaciju. Pogledajte ponudu.

Pa to je lako riješit ako se želi i bez troška za državu na dodatni dug. Mljekare, kao i sve proizvođače i dužnike, najviše tereti dug sa visokom kamatama koji je uzrok euro standarda.
HR može posuđivat od HPB po niskim kamatama a dopunjavat rezerve HPBa novo tiskanim novcem bez kamata. Tim novotiskanim novcem u rezervama se otkupe HR obveznice u kunama. Time se daju i jeftini krediti mljekarima, i dužnicima za prelom duga a i popuni budžet za deficitarnu potrošnju a knjigovodstvo je izravnano. Dvije muhe jednim udarcem.
Taj način se može koristit i za smanjenje stranih kamata kad se uđe u EU, tako da HPB radi sa TARGET2 sustavom za komercijalne bankovne kredite u eurima. Financijski ministar može uzet kredit od HPB u eurima a popunjavanje rezervi HPB dobije od TARGET2.
Ali sve to prestaje sa prodajom HPB, dok Croatia banka ima jako lošu financijsku sređenost za potrebnu količinu eura. Tiskanje novca je odgovor a ne još duga na još veće kamate.

New Report

Close