Prihodi banaka od kamata u posljednje tri godine povećani su triput tako da su s 287,654 narasli na 949,382 milijuna eura, izjavio je Radovan Jelašić, guverner NBS-a. Zahvaljujući dobroj zaradi, banke su odlučile povećati kamate građanima na njihovu štednju. Štediše su lani od kamata na štednju uprihodile 477,7 milijuna eura. Ukupna devizna štednja građana u bankama iznosi više od 3,5 milijardi eura. U posljednje je vrijeme povećano zanimanje za ulaganje u domaće investicijske fondove. Zasad postoje samo dva: Delta plus i Fima proaktiv, ali će im se uskoro pridružiti još nekoliko. Fima proaktiv je s 30. travnja završila prodaju udjela po cijeni od 12,345 eura. Od ukupno 37 banaka, koliko ih posluje u Srbiji, pozitivno posluje njih 28. Kapital bankarskog sektora veći je od 2,4 milijarde eura. Najveći tržišni udio imaju Raiffeisen, Intesa, Hypo Alpe-Adria i Komercijalna banka, udjel kojih se kreće od 5 do 15 posto, EFG i HVB banka su na granici od 5 posto, a Vojvođanska i Societe Generale ispod su tog postotka. Komercijalna banka ostvarila je lani profit od 11,2 milijuna eura što je za 33 posto više nego u 2005. godini. Od zbivanja u bankarskom sektoru novost predstavlja povećano zaduživanje građana, koji su u 2006. godini ukupno uzeli veći iznos kredita od poduzeća. Da bi spriječila prekomjerno zaduživanje građana i omela pretvaranje banaka u institucije koje isključivo rade sa stanovništvom, NBS je donio mjeru da pozajmice odobrene građanima ne mogu prijeći dvostruki iznos kapitala banaka. Zbog toga su banke započele ofenzivu prikupljanja deviza od građana nudeći im kamate i do osam posto ako ih oroče na tri mjeseca. Guverner NBS je priopćio i odluku Monetarnog odbora prema kojoj je referentna kamatna stopa smanjena s 10,5 na 10 posto jer se u idućim mjesecima ne očekuje opasnost od prekomjernog rasta inflacije.
Ukupna devizna štednja građana u bankama iznosi više od 3,5 milijardi eura
Prihodi banaka od kamata u posljednje tri godine povećani su triput tako da su s 287,654 narasli na 949,382 milijuna eura, izjavio je Radovan Jelašić, guverner NBS-a. Zahvaljujući dobroj zaradi, banke su odlučile povećati kamate građanima na njihovu štednju. Štediše su lani od kamata na štednju uprihodile 477,7 milijuna eura. Ukupna devizna štednja građana u bankama iznosi više od 3,5 milijardi eura. U posljednje je vrijeme povećano zanimanje za ulaganje u domaće investicijske fondove. Zasad postoje samo dva: Delta plus i Fima proaktiv, ali će im se uskoro pridružiti još nekoliko. Fima proaktiv je s 30. travnja završila prodaju udjela po cijeni od 12,345 eura. Od ukupno 37 banaka, koliko ih posluje u Srbiji, pozitivno posluje njih 28. Kapital bankarskog sektora veći je od 2,4 milijarde eura. Najveći tržišni udio imaju Raiffeisen, Intesa, Hypo Alpe-Adria i Komercijalna banka, udjel kojih se kreće od 5 do 15 posto, EFG i HVB banka su na granici od 5 posto, a Vojvođanska i Societe Generale ispod su tog postotka. Komercijalna banka ostvarila je lani profit od 11,2 milijuna eura što je za 33 posto više nego u 2005. godini. Od zbivanja u bankarskom sektoru novost predstavlja povećano zaduživanje građana, koji su u 2006. godini ukupno uzeli veći iznos kredita od poduzeća. Da bi spriječila prekomjerno zaduživanje građana i omela pretvaranje banaka u institucije koje isključivo rade sa stanovništvom, NBS je donio mjeru da pozajmice odobrene građanima ne mogu prijeći dvostruki iznos kapitala banaka. Zbog toga su banke započele ofenzivu prikupljanja deviza od građana nudeći im kamate i do osam posto ako ih oroče na tri mjeseca. Guverner NBS je priopćio i odluku Monetarnog odbora prema kojoj je referentna kamatna stopa smanjena s 10,5 na 10 posto jer se u idućim mjesecima ne očekuje opasnost od prekomjernog rasta inflacije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu