Za fond menadžere investicijskih fondova u siječnju je hit bio Balkan. Ako pogledamo glavne burzovne indekse, samo su Bugaraska i Turska u drugoj polovici mjeseca doživjele lagane korekcije. Na svim drugim tržištima glavni burzovni indeksi išli su strmo gore tijekom cijelog mjeseca. U Sloveniji ulagači imaju mogućnost odabrati između sedam investicijskih društava i 222 fonda, od kojih slovenska društva za upravljanje upravljaju s njih stotinu. Iako jedna lasta ne čini proljeće i teško je vjerovati da bi siječanj mogao biti pokazatelj raspoloženja za cijelu godinu, slovenski su fond menadžeri, kao što pokazuju rezultati, dobro iskoristili poznavanje balkanskog tržišta.

KD na vrhu
Među fondovima samo je jedan “strani” uspio probiti se među prvih dvadeset, a među njima nema nijednog koji barem dio svojih ulaganja nije usmjerio na Balkan. Među fondovima koji kotiraju na burzi najzadovoljniji su bili dioničari investicijskog društva KD ID. Čista vrijednost sredstava porasla je za nešto manje od deset posto, a cijena dionica na tržištu porasla je za čak 18 posto. Po rastu cijene slijede ga MP Balkan, Zvon Ena i NFD 1, čija cijena je porasla za više od 15 posto, a zanimljivo je da su svi po rastu neto vrijednosti imovine uspješniji od KD ID-a. Viši rast cijene dionice KD ID-a posljedica je većeg popusta koji te dionice imaju. Tržišna cijena dionica je koncem mjeseca iznosila samo 76 posto neto vrijednosti imovine, a ona kod NFD 1 i Zvona Ena nadmašuje 80 posto. Investicijska društva imaju nešto manje strogu politiku ulaganja jer su nastala u vrijeme privatizacije i većina njihovih ulaganja i dalje je u Sloveniji. To im je dobrodošlo prošle godine kad je prinos investicijskih društava bio mnogo bolji od svih u Sloveniji dostupnih investicijskih fondova. Slovensko je tržište prošle godine proživjelo jedno od svojih boljih razdoblja, a većina fondova pretrpila je gubitke zbog snažnih korekcija na svjetskim tržištima sredinom godine. Gotovo 20 posto portfelja NFD-a 1 je u dionicama Krke što je najveća dopuštena izloženost jednoj dionici za investicijska društva. Među investicijskim fondovima posebno je zanimljiv MP Balkan, jedan od nekoliko sličnih koji kotiraju na burzi. Zanimljiv je zato što se udjeli jeftinije mogu kupiti kod izdavatelja nego na burzi. Cijena na burzi za oko četiri posto nadmašuje vrijednost pojedinačnog udjela. Razlika je posljedica očekivanog trenda rasta jer izdavatelj kupnju izvršava s otklonom od jednog ili dva dana od tada važeće vrijednosti. Na tržištu su još tri fonda koja u svojem imenu nose riječ Balkan. Sva četiri počela su s poslovanjem u 2006. Ulagači su u siječnju u te fondove stavili 23,6 milijuna eura što je petina sredstava koja su ti fondovi imali krajem mjeseca. U te je fondove u siječnju priteklo više od 59,4 milijuna eura novih sredstava. Među ulagačima najpopularnijim se pokazao Publikum Balkan koji je sa 64 milijuna eura sredstava najveći, a u siječnju u njega je uloženo novih 11,2 milijuna eura novih sredstava. Prinos fonda prošlog je mjeseca iznosio 12,8 posto i u tom je pogledu zajedno s Triglav Balkanom bio najuspješniji fond prošlog mjeseca. Samo pola postotnog boda iza njih je MP Balkan, a posljednji među njima bio je KD Balkan koji je uspio ostvariti 8,9 posto rasta. Među svim fondovima četiri su u siječnju dosegli prinos veći od dvanaest posto, a interesantno je da su to postigli s ponešto različitim ulaganjima. Pubilkum Balkan imao je krajem siječnja 23 posto svojih ulaganja u Srbiji. Po državama slijedi BiH gdje je fond imao 17 posto sredstava te Hrvatska i Slovenija s po 15 posto. Najveća ulaganje bilo je u Agrobanku gdje je fond plasirao 6,4 posto sredstava.

Končar i Ina
U portfeljima i nije bilo velikih hrvatskih ulaganja uz iznimku Končara, ali Hrvatska je kao država ipak znatno zastupljena. Potrebno je spomenuti dionice Ine, zasigurno jednog od zanimljivijih hrvatskih ulaganja, koje još nije snažno zastupljeno u portfeljima razmatranih fondova. Vjerojatan je uzrok činjenica kako je Ina odnedavno na burzi, a fondovi svoja ulaganja povećavaju postupno.

Karel Lipnik, nezavisni analitičar

Fokus na regiju mač s dvije oštrice

Regionalni fondovi doduše donose cijelom području određenu stabilnost jer svoja ulaganja ne sele izvan regije osim ako ulagači ne odluče istupiti iz fonda. Uobičajena pojava koja prati ulagački usko ograničene fondove je brzi rast, kad fondovi idu s trendom i kad se tržište često pregrije. Tome nažalost može slijediti dugotrajno smirivanje i pad koji postupno odvraća ulagače. Nasreću to je područje i dalje u razmjerno ranoj fazi gospodarskog razvoja i još je moguće očekivati dobar broj privatizacijskih priča koje će zasigurno osigurati zanimanje ulagača u sljedećem razdoblju. Unatoč nevelikom tržištu i niskoj likvidnosti područje Balkana pokazalo se dovoljno velikim za kvalitetno upravljanje fondova, naravno uz uračunavanje regionalnog rizika kojem je ulagač izrazito izložen.

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje