Hrvatski građani uvelike su prodavali obiteljsko zlato i srebro unazad nekoliko godina, pa i desetljeća, uslijed kriza i neimaštine, no sad se, s druge strane, mnogi od njih pojavljuju i kao kupci tzv. investicijskog zlata, pogotovo u uvjetima iznimno niskih, nultih, pa i realno negativnih kamatnih stopa uslijed inflacije.

Traži se trajna vrijednost, čuvar vrijednosti u koju bi se pohranio višak likvidnosti, a sve se više u tom smislu, uz nekretnine koje tradicionalno naši ljudi vole i preferiraju, pojavljuje zlato. No, zlato ne kupuju samo građani i privatni investitori.

I dio središnjih banaka, koje ionako čuvaju i gomilaju velike količine zlata u svojim rezervama, najavile su da će to i dalje činiti, odnosno da će uz zlatne pričuve koje već posjeduju, i dodatno u dogledno vrijeme kupovati zlato, piše Novi list.

Realna imovina

Visoka inflacija pojest će ogroman dio štednje građana, evo u što se može uložiti

Među njima su i neke članice EU-a koje bi, kao i mi, trebale ući u eurozonu, ali to za sada ne žele. Tako je kupovinu čak sto tona zlata u idućoj godini najavila Narodna banka Poljske, koja već ima značajne rezerve, a planirana akvizicija značajno će je podići na ljestvici središnjih banaka po količini zlata.

Zlatnu poziciju jača i Mađarska, ali i Srbija, te još neke centralne banke u ovom dijelu Europe. Poljska i Mađarska su u EU-u, ali nemaju namjeru zasad ući u eurozonu iako, kao i mi, formalno imaju obvezu.

No, obveza se očito ne interpretira svugdje jednako. Štoviše, čini se da planiraju upravo suprotno – još i poraditi na monetarnoj suverenosti te na povjerenju u domaću valutu i njenu stabilnost, pa i kupovinom novih količina zlata.

Poznato je da je Hrvatska narodna banka svoje zlato svojevremeno prodala.

“U strukturi međunarodnih pričuva kojima upravlja Hrvatska narodna banka trenutačno nema imovine u zlatu. Međunarodne pričuve Hrvatske već dugi niz godina drže se primarno u euru te manjim dijelom u američkom dolaru. Zlato je oblik imovine koji ima vrlo nizak prosječan dugoročni realni prinos i izuzetno visoku kolebljivost cijene.

Zbog toga promjena cijene zlata može značajno odrediti konačan financijski rezultat središnje banke u jednoj godini i potaknuti njezino špekulativno ponašanje radi ostvarivanja zarade, odnosno izbjegavanja gubitka”, tumače u Hrvatskoj narodnoj banci.

Daju primjer da je cijena zlata od rujna 2011. do kraja 2015. pala za 45 posto, dok je u 2021. cijena zlata pala za gotovo 5 posto. Period prije 2011., te od 2015. do 2021. – ne spominju.

“Odluka o kupovini zlata pojedinih središnjih banaka često može biti i politički motivirana, a ne potaknuta načelima kojih se središnje banke primarno drže kod upravljanja međunarodnim pričuvama, a to su likvidnost i sigurnost. HNB trenutačno ne planira kupovinu zlata”, odgovorili su u HNB-u na upit Novog lista.

Što se tiče Europske središnje banke, udio zlata u njenim ukupnim međunarodnim pričuvama kreće se oko 30 posto i odnosi se, kažu u HNB-u, na prijenos dijela zlata nacionalnih središnjih banaka prilikom stvaranja monetarne unije, odnosno pristupanja zemalja Eurosustavu.

“ECB ulaganja u zlato održava stabilnim, a trenutačno ne postoji namjera za povećanjem ulaganja u zlato”, prenosi HNB stav ECB-a po ovom pitanju.