S Petrom Pierreom Matekom – predsjednikom Uprave ZB Investa, društva koje trenutno upravlja sa 7 fondova i impresivnom imovinom od 4,8 milijardi kuna – razgovor smo otpočeli vrućom temom vrlo niskih, atraktivnih valuacija značajnog broja europskih blue chip dionica.

Jeste li među onim fond menadžerima koji vjeruju da treba iskoristiti nove potencijale rasta cijena dionica zapadnoeuropskih tvrtki visoke kapitalizacije?
MATEK: Indeksi vodećih europskih burzi prošlih su nekoliko godina ostvarili impresivne stope rasta. To se odrazilo i na naš fond ZB euroaktiv koji je ulagačima u 2005. i 2006. donio dvoznamenkaste prinose. Rast cijena europskih dionica rezultat je dobrih poslovnih rezultata. Tržišni uvjeti koji su podržavali rast europskih dionica danas su i dalje prisutni: inflacija je niska, svjetski gospodarski rast podržava potražnju za europskim proizvodima, a razina zaduženosti u kompanijama relativno je niska. Dobri rezultati znače i da te tvrtke generiraju viškove likvidnosti koje mogu iskoristiti za investicije ili preuzimanja, što također podržava rast cijena. Nezahvalno je prognozirati prinose koje će na burzama ove godine ostvariti ulagači. Međutim, različiti pokazatelji govore o tome da europske dionice nisu precijenjene, odnosno da se ne radi o mjehuru od sapunice koji samo što nije puknuo: odnos cijena i zarade po dionici, popularni P/E ratio, temeljen na prognozama zarada za 2007. jest 13x, što je ispod dugoročnog prosjeka, dividendni prinos europskih dionica je 2,8%, što izgleda sasvim solidno u usporedbi s 10-godišnjom kamatnom stopom na državne obveznice od 4%. Glavni izvor rizika je pad tržišta nekretnina u SAD-u iznad očekivanja koji bi mogao uzrokovati usporavanje osobne potrošnje u SAD-u, a time i slabije rezultate svjetskog gospodarstva.

Dojam je da vaši stari dionički i uravnoteženi fondovi u zadnja tri mjeseca brže grabe prema dvoznamenkastim godišnjim povratima nego u razdobljima kad se puno manje pričalo o mogućoj precijenjenosti domaćeg dioničkog tržišta. Kako to? Posebna priča je dojmljiv rast vašeg novog fonda, ZB aktiva. Kako ga tumačite?
MATEK: Godina 2006. obilježena je izrazito velikim rastom cijena hrvatskih dionica, a i svjetska tržišta su dala dvoznamenkasti prinos. Zato nije čudno što ZB global ili ZB aktiv ostvaruju velike zarade. Cijena udjela ZB aktiva je u prvih pola godine postojanja narasla 45%, a u prva tri tjedna 2007. dodatnih 5%. Toliki prinos se temelji na jako velikom porastu cijena dionica u koje je fond uložio u Hrvatskoj (podsjećam na Plivu, i euforiju koja je uslijedila) i Srbiji gdje također vlada veliki optimizam. Strategija ulaganja ZB aktiva je prilično agresivna; on je zamišljen kao fond koji ulaže u regiju, ali i tržišta u nastajanju u cjelini. Porastom imovine pod upravljanjem neminovno će i udio hrvatskih ili srpskih dionica u njemu padati, a rast će izloženost globalnim tržištima (Kina, Rusija itd.).

Među prvima ste koji su krenuli s ulaganjem vaših fondova u druge fondove te ste tako bili među pionirima logike ‘fonda fondova’ u Hrvatskoj. Kakva su vaša iskustva što se tiče visine povrata i sigurnosti ulaganja u druge fondove? Jesu li vaši klijenti profitirali onoliko koliko ste očekivali?
MATEK: Nerealno je očekivati da u svemu možete biti stručnjak. Zato se za ulaganja na neka tržišta treba osloniti na investicijskog savjetnika. Izravno i samostalno ulaganje na inozemna tržišta je često vrlo skupo, a sve te troškove u krajnjoj liniji snose ulagači. U tom smislu ulaganje u druge fondove može samo koristiti klijentima. Ulaganje u fondove etabliranih imena, kao što je kod našeg ZB trenda slučaj s Pioneerovim fondovima, jamči da postoje ljudi koji vode brigu o svim aspektima investiranja na neko tržište, od izbora dionica do poreznih pitanja i drugih administrativnih prepreka. Zakon o investicijskim fondovima veliku pažnju posvećuje pravilima koja kod principa ‘fond fondova’ sprečavaju zaračunavanje prekomjernih naknada za krajnjeg ulagača. Zato je tu rizik za ulagača relativno malen u odnosu na smanjenje troškova i kvalitetu ulaganja koja se time postiže.

U kojoj su mjeri vaši dionički fondovi izloženi situaciji na hrvatskom dioničkom tržištu? Očekujete li da će rezultati rasta ili pada vrijednosti vaših dioničkih i uravnoteženih fondova biti u uskoj korelaciji s rastom domaćeg tržišta?
MATEK: Mješoviti fond ZB global i dionički fond ZB aktiv su između ostaloga izloženi hrvatskom dioničkom tržištu. U ovom trenutku je izloženost svakog od fondova nešto iznad 20%. To znači da je u hrvatske dionice uloženo oko 450 milijuna kuna, što je mnogo, i u apsolutnom i u relativnom smislu. S druge strane, izloženost od 20% nije toliko velika da bi se moglo govoriti o uskoj korelaciji. Mislim da je fer reći da je imovina dioničkih i mješovitih investicijskih fondova u Hrvatskoj znatno nadmašila ‘kapacitete’ domaćeg tržišta. Hrvatske su dionice kao skupina danas prema mnogim pokazateljima u prosjeku znatno skuplje od europskih. To odražava visoku dozu optimizma ugrađenu u budućnost hrvatskog gospodarstva, ali i činjenicu da jednostavno prevelika količina novaca ganja premalu količinu dionica. Portfeljni menadžeri tu bi trebali odigrati i edukativnu ulogu, razmišljati i izvan konteksta kratkoročnih prinosa… Mislim da su apetiti mnogih ulagača u Hrvatskoj narasli znatno više od njihove objektivne tolerancije prema riziku.

U kojoj su mjeri fondovi ZB Investa iskoračili na regionalna dionička tržišta? Pojavljujete li se u ulozi bitnih i utjecajnih investitora u, primjerice, Srbiji? U kojoj mjeri je u zadnje 1-2 godine izmijenjena struktura portfelja vaših dioničkih i uravnoteženih fondova što se tiče geografske alokacije portfelja?
MATEK: ZB aktiv je zamišljen kao fond s fokusom na RH dionice, regiju i ‘tržišta u nastajanju’ u širem smislu. Fond je značajno izložen takvim tržištima, osobito Srbiji i Hrvatskoj. Reći da smo na nekom tržištu ‘bitni i utjecajni’ bilo bi pretjerano. Istina je da smo u nekim kompanijama relativno visoko pozicionirani na listi dioničara, međutim ne u mjeri da bismo mogli kreirati njihovu poslovnu politiku, ili da bismo mogli samostalno određivati smjer cjelokupnog tržišta. Osvrnuo bih se nakratko i na spomenuta ‘tržišta u nastajanju’. Osim ZB aktiva, i ZB global smo nešto više izložili tim tržištima zbog velikog potencijala za rast koji tamo nalazimo. U prvom redu su tu Kina, Indija, Rusija i Brazil, ali i mnoge druge zemlje koje u proteklom desetljeću bilježe sjajne stope rasta gospodarskog rasta. Nakon 20 godina deficita, one od 2000. godine iskazuju suficit tekućeg računa platne bilance, i smanjenje vanjskoga duga. Postale su svjetske gospodarske velesile, a ne samo izvoznici sirovina ili nekvalitetne robe. Lokalna potražnja, rastuća kupovna moć stanovništva, golemi infrastrukturni projekti… sve to stvara optimizam prema tim tržištima. Znate li da zemlje ‘tržišta u nastajanju’ posjeduju 66% ukupnih svjetskih deviznih rezervi, a da Kina posjeduje najveće devizne rezerve na svijetu?

Kad će doći do spajanja s CAIB-om?
MATEK: Pioneer Investments je globalni brand i krovni asset menadžer u Unicredito grupi. Preuzimanjem HVB banke, Unicredito je u mnogim europskim zemljama gdje je već bio prisutan postao vlasnikom još jednog društva za upravljanje fondovima. Takav je slučaj i u Hrvatskoj sa ZB Investom u vlasništvu Zagrebačke banke i CAIB Investom koji je u međuvremenu prešao u vlasništvo Pioneera. Konsolidacija na razini grupe je logičan potez vlasnika i odvija se u čitavoj Europi. Još je preuranjeno govoriti o spajanju s CAIB Investom jer postoji bezbroj modela za integraciju poslovanja, a konačna odluka ovisi o mnoštvu faktora.

Planirate li u 2007. lansirati novi fond?
MATEK: Razmatramo neke inovativne koncepte. Specijaliziranije strategije ulaganja u tradicionalnim otvorenim fondovima čine nam se preuranjenima jer su domaći ulagači još uvijek orijentirani gotovo isključivo na Hrvatsku i ‘regiju’.

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje