Hrvatski građani najbogatiji su među svim susjedima u regiji koji nisu u EU. Druga strana iste medalje, nažalost, glasi da je osim po privatnoj imovini Hrvatska i neslavni lider po visini duga, pokazuje Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report). Tradicionalno, najprosperitetnije se živi u Švicarskoj čija je prosječna bruto financijska imovina iznosi 214.790 eura. Iako možda ne stojimo loše u regiji, sa 9724 eura bruto imovine po glavni stanovnika, Hrvatska je čak 22 puta lošija od Švicarske! Inače, na svjetskoj listi plasirali smo se na 31. mjesto.
Srednje bogati
Allianz je u svojem izvješću zemlje podijelio u tri grupe, a Hrvatska se nalazi u skupini srednje bogatih čiji prihod iznosi između 75 posto i 150 posto prosječnoga svjetskog prihoda, odnosno među države u kojima je prosječna neto financijska imovina po stanovniku veća od 4500 eura. S imovinom od 9724 eura Hrvatska je predvodnica u regiji zemalja istočne Europe koje nisu članice EU. Primjerice, znatno iza Hrvatske nalaze se Turska s nešto manje od 3000 eura po stanovniku, te Rusija sa 2570 eura. Prosječno bogatstvo hrvatskoga građanina znatno je palo prošle godine, čak 11,2 posto. Nakon tog smanjenja neto financijska imovina u 2011. bila je šest posto niža od rekordne vrijednosti koju je dosegla prije krize 2007. godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Imati ili biti, bila je veliko Frommovo istraživanje. Imati i/ili dugovati, veliko je Allianzovo istraživanje. U oba istraživanja radi se o slijedećem:
– Oba istraživanja prokazuju predatorski princip, potrošački mentalitet i život upravljan prema zgrtanju i imanju;
– Oba istraživanja zalažu se za zdravo društvo,cjelovitog čovjeka,njegovu slobodu i spontanost.
Doduše , svatko na svoj način i iz različitog kuta, ili kako bi danas rekli: sa različitim paradigmama. Pod paradigmom humanizma, Fromm kritizira,a pod paradigmom potencijalnog tržišta za osiguranje, Allianz utvrđuje gdje i kakove su njegove mogućnosti širenja svojih aktivnosti osiguranja.
A koju paradigmu da preuzmemo mi? Ima li prostora za autonomno i samostalno razmišljanje, za samostalnu interpretaciju za samostalno i neovisno analiziranje ovih istraživanja? Ima li mjesta i mogućnosti za neku našu paradigmu?
Da li je jednadžba: imati= uspjeti, doista primitivna prajednadžba? Da li je netko misteriozan, netko mističan, netko treći, netko sa svojim lukavstvom uma sudionik u jednadžbi , a da ga mi niti ne vidimo, osjetimo, namirišemo ? Tko je tu predator, ako predator uopće i ako već postoji? Da li je uistinu predator netko tko traži „krov nad glavom „? Da li je uistinu predator netko tko je vjerovao i iskreno se nadao da neće ostati bez posla, netko tko se nadao da neće ostati bez tržišta, netko tko se nije nadao krizi i njenoj dugotrajnosti, netko tko se nije nadao ovakvim rješavanjima krize od strane vlasti i vladajućih?
Tko je uopće predator,a tko je naivac ? Na koga su i za koga naslovljena ova istraživanja? Tko si može uzeti pravo na autorstvo interpretacije, a tko si može uzeti pravo na autorstvo za ispravnu analizi?
Uključite se u raspravu