Britanska funta je tijekom jučerašnje trgovine porasla prema američkoj valuti sve do 2,015 dolara što je najviše od lipnja 1981. godine. Ako inflacijski pritisci već duže vremena zadaju glavobolju monetarnim vlastima, onda bi ključne kamatne stope, kao najeksponiraniji instrument monetarnih stopa, trebale biti relativno učinkovit analgetik. Gotovo je sigurno kako će Bank of England u svibnju ključnu kamatnu stopu podići na 5,5 posto. I premda ga kreatori monetarne politike rabe u sve većim i opasnijim dozama, glavobolja se polako pretvara u migrenu, bitno sužavajući prostor za manevar Bank of England.

Visoka cijena
Toga su predstavnici potonje itekako svjesni, uviđajući kako im okolnosti nimalo ne idu na ruku. I što je još važnije, čine još aktualne interne projekcije prema kojima bi se indeks potrošačkih cijena u idućih šest mjesec trebao spustiti do ciljane razine od 2 posto. Ili da budemo precizniji, cilj je dostižan, samo je pitanje koju je cijenu središnja banka spremna platiti. To se u prvom redu odnosi na kretanje funte, čija ofenziva nakon višemjesečne konsolidacije posljednjih dana puni novinske stupce, plijeneći pozornost investitora novim rekordima, i to ponajprije zahvaljujući očekivanim potezima središnje banke. Najnoviji skok stope inflacije, koja je u ožujku dosegnula čak 3,1 posto na godišnjoj razini (najviše u desetak godina), neminovno odgađa scenarij skorog završetka uzlaznog ciklusa kamatnih stopa. Time stvara čvrstu podršku domaćoj valuti koja je ovoga tjedna svojom izvedbom evocirala uspomene na neslavan krah Europskog tečajnog mehanizma kakav je originalno zamišljen. Svojevrsnom je buđenju prethodio period višemjesečne konsolidacije, tijekom kojeg je funta otklizala sve do 1,92 dolara da bi potom uslijedio preokret s već poznatim epilogom. Pozitivnom trendu tu, po svoj prilici, nije kraj. Naravno, najprije valja utvrditi pozicije iznad okrugle brojke, no predviđanja ukazuju da bi funta mogla rasti sve do granice od 2,4 dolara. Tim više što je rast inflacije uzrok silne zabrinutosti koju su monetarne vlasti demonstrirale već na travanjskom sastanku, podižući tenzije na deviznom tržištu.

Sigurna oklada
Tržište je valuta danas posve opsjednuto strategijom carry trade, definirajući atraktivnost, a time i intenzitet potražnje za pojedinom valutom, upravo visinom kamatnih stopa, a definiciju cjenovne stabilnosti Bank of England s druge strane ugrožava cijeli niz faktora poput buma na tržištu nekretnina. Ili u konačnici, više nego solidnog gospodarskog rasta zbog čega se igra na funtu čini sigurnom okladom.

Slabiji franak dobra vijest za Hrvate

Istovremeno s napredovanjem u odnosu na dolar britanska valuta upravo na temelju filozofije carry trade, najviše izgleda ima protiv najslabijih – japanskog jena i švicarskog franka. Potonji sve češće postaje omiljena meta dilera na deviznom tržištu što je nesumnjivo dobra vijest za sve domaće korisnike kredite s valutnom klauzulom u švicarskoj valuti. Naime, tečaj EUR/CHF ovoga je tjedna stigao nadomak brojke od 1,65 franaka, dosegnuvši najvišu razinu još od kraja 1998. godine, što švicarsku valutu čini izuzetno ranjivom i na domaćoj tečajnoj listi. Samo u odnosu na početak ove godine tečaj franak/kuna zabilježio je pad vrijednosti od 1,4 posto, a lošije od toga prošao je još samo japanski jen (-2,7 posto). Da informacija bude još bolja, takav se odnos snaga na kraći rok teško može promijeniti.