Početak ove godine ulagačima na Ljubljanskoj burzi, barem za sada, dao je razloga za osmijeh jer je glavni burzovni indeks SBI20 u tri tjedna porastao gotovo deset posto, a indeks najlikvidnijih još jedan postotni bod više. Podatak je zanimljiviji kad vidimo da su se tečajevi snažno kretali prema gore još u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu. Mnogi su smatrali da će zbog toga u novoj godini doći do korekcije ili barem do zastoja rasta, a umjesto toga tečajevi su se nakon nove godine nastavili uspinjati, i to uz osjetno povećan promet.

Dva razloga
Rast cijena dionica posljedica je dvaju usporednih razloga. Prvi je uvođenje eura u Sloveniji tako da su i tečajevi dionica izraženi u europskoj valuti. Promjena za koju su praktično svi mislili da je administrativne prirode pokrenula je zanimljivu pojavu: srušile su se prividne psihološke barijere. Dionica Krke, na primjer, prije je bila pred snažnom psihološkom barijerom kad se približavala 200.000 tolara što je preračunato 834,6 eura. Nakon nove godine granica se pomaknula prema 900 eura što je razlika od čak 15 posto. Slično pomicanje psihološke granice lako je primijetiti i kod većine drugih likvidnijih vrijednosnih papira. Druga, još znatnija promjena bila je izdavanje izvedenih financijskih instrumenata, certifikata, na osam dionica burze kao i na košaricu slovenskih dionica. Najmanje tri banke izdale su različite instrumente i postupno ih uvrštavaju na burze u Beču i Stuttgartu. Dugoročno je za slovensko tržište vjerojatno najznačajniji ulagački indeksni certifikat s košaricom slovenskih dionica (“Slowenien Basket”), koji je Erste Bank uvrstio i na Bečku i Stuttgartsku burzu. Slično je učinila i ABN Amro s indeksom SBI20. Indeksni certifikat nema poluge, nego jednakomjerno prati promjene cijena dionica koje košarica sadrži. Kupcu omogućava da sudjeluje u rastu i padu dionica bez da ih stvarno kupi. Po svojoj su prirodi indeksni certifikati jednaki indeksnim fondovima. “Slowenien Basket” obuhvaća sedam slovenskih dionica: Krka 29,8 posto, Petrol 23,2 posto, Telekom Slovenije 16,5 posto, Luka Koper 10 posto, Mercator 8,2 posto, Gorenje 6,4 posto i Pivovarna Laško s 5,9 posto. Uvedeno je već nekoliko diskontnih certifikata na navedeni što posredno dodatno utječe na povećanje likvidnosti na Ljubljanskoj burzi.

Pokazalo se da su ulagači željni dobiti te su najviše zanimanja pokazali za neposredna izdanja turbo-certifikata i opcija ulagačkih i diskontnih certifikata koji su bili izdani na pojedinačne dionice. Već prošle godine bilo je moguće kupiti certifikate na Krku, a koncem godine su na Bečkoj i Stuttgartskoj burzi počeli kotirati certifikati, opcije i diskontni certifikat na Gorenje, Luku Koper, Mercator, Merkur, Petrol, Pivovarnu Laško i Telekom Slovenije. Izdanja za druge slovenske dionice još su u pripremi. Pri izdanjima navedenim izdavačima konkurira i Raiffeisen Zentrobank. Iako osnovna izdanja izvedenih instrumenata nisu velika, već je i taj korak utjecao na povećanu potražnju za slovenskim dionicama. S jedne strane, izdavači navedenih instrumenata moraju stvoriti i održavati osnovu, a, s druge strane, pokazalo se da se nenadano povećala i prepoznatljivost glavnih slovenskih dionica. Zanimljivo je da prvo izdanje izvedenih instrumenata na Krku prošle godine nije prouzročilo većeg odstupanja od cijene jer je cijena Krke tik pred izdavanje dosegla vrhunac, koji do konca polugodišta nije nadmašila, a u usporedbi s drugim dionicama burzovne kotacije cjenovno je “samo” držala korak.

Posve druga slika utjecaja izdavanja izvedenih financijskih instrumenata pojavila se ove godine. Dnevni opseg sklopljenih poslova burzovne kotacije se u usporedbi s istim razdobljem prošle godine gotovo učetverostručio, a čak i kad se isključi utjecaj Telekoma, kojeg prošle godine nije bilo, dobiveni se brojevi ne mijenjaju znatno. Indeks SBI20 je u prva dva tjedna prošle godine čak izgubio na vrijednosti. Ako pogledamo samo indeks najlikvidnijih tvrtki, on je lani u prva dva tjedna dobio jedan i pol posto, prije svega kao posljedica snažnog utjecaja dionice Krke koja je u tom periodu poskupila za tri posto. Više od polovice dionica Krke pokupili su stranci, a tu nije toliko izražen udjel izdavača izvedenih financijskih instrumenata. Sličan odnos između domaćih i stranih ulagača ima i Mercator, a udjel stranaca pri drugim likvidnijim izdanjima kreće se oko četvrtine. Moguće je zapaziti kako se stranci pri izravnim ulaganjima zanimaju prvenstveno za likvidnije vrijednosnice, a kod dionica s manjom likvidnošću povećava se udjel prisutnosti izdavatelja izvedenih financijskih instrumenata. Uz pretpostavku da u novoj godini nije još bilo cjenovno osjetljivih informacija, rast tržišta u Ljubljani mogao bi se protumačiti kao opasnost od “napuhavanja” tržišta. Posebno pri tvrtkama koje su najavile umjeren rast poslovnog rezultata. Utjecaj izvedenih financijskih instrumenata u drugoj fazi, kad se utjecaj početne potražnje smiri, utjecat će na veće njihanje cijena dionica, na kakvo Ljubljanska burza nije naviknuta. Za nju je karakterističan skokovit rast u pojedinačnim, ponekad i dužim razdobljima, nakon kojih slijedi umirivanje trgovanja. Rast indeksa SBI20 prošle godine iznosio je 38 posto, a 2005. godine SBI20 pao je za pet posto. Samo godinu prije toga je SBI20 zbog utjecaja ulaska Slovenije u EU dobio gotovo četvrtinu. Slično kretanje moguće je pratiti unazad čak cijelog desetljeća.

Dugoročni opstanak
Kako je LjSE dio tržišta u razvoju, ne treba ni očekivati crne scenarije kao što se prošle godine dogodilo na tržištu roba i na nekim tržištima zapadne Europe kad su cijene u nekoliko dana kliznule 30 i više posto. Upravo zato će se Slovenija, ako ne zbog drugih razloga, onda zbog manje likvidnosti, morati naviknuti na veće skokove i u negativnom smjeru kad neki od sadašnjih ulagača zaželi smanjiti udjel svojih investicija. Ipak, Ljubljanska je burza povećanjem interesa izdavatelja izvedenih financijskih instrumenata napravila velik korak za svoj dugoročni opstanak.

Certifikati i za hrvatske dionice

Osim za slovenske, dvije investicijske banke (Erste i Raiffeisen) su krajem godine izdale indeksne certifikate i na košaricu hrvatskih dionica. Košarica sadrži dionice Adris grupe, Ine (svaka s 25-postotnim udjelom), Privredne banke Zagreb, Podravke (15 posto), Dalekovoda (10 posto), Lagune Poreč i Petrokemije (5 posto). Moguće je kupiti i turbo-certifikat na dionice Ine.

Aquapark

Zašto su Aquaglide aquaparkovi najbolje usklađeni s novim smjernicama hrvatskog turizma

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome