Umjetna inteligencija mijenja tržište rada brže nego što se mijenjaju studijski programi. Poslovi nastaju i nestaju u svega nekoliko godina, a poslodavci sve češće traže ljude koji su već tijekom studija razvijali projekte, surađivali s industrijom, boravili u inozemstvu ili sudjelovali u istraživanjima.
Drugim riječima, karijera više ne počinje prvog radnog dana nakon diplome. Počinje mnogo ranije.
Upravo zato mijenja se i uloga visokog obrazovanja. Fakulteti više nisu mjesta na kojima studenti samo usvajaju teorijska znanja, nego okruženja u kojima razvijaju kompetencije, grade profesionalne kontakte i uče rješavati stvarne poslovne izazove.
“Predvoditi obrazovanje u doba umjetne inteligencije znači preuzeti odgovornost za pripremu mladih ljudi za svijet koji se mijenja brže nego ikada prije“, ističe dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa dr. sc. Mato Njavro.
Prema njegovim riječima, studentima više nije dovoljno prenijeti postojeće znanje. Potrebno ih je naučiti kako razmišljati, koristiti nove tehnologije i donositi odgovorne odluke u svijetu koji se neprestano mijenja. Upravo zato ZŠEM posljednjih godina sustavno razvija obrazovanje u području umjetne inteligencije kroz nove kolegije, X Lab za umjetnu inteligenciju te europsku sveučilišnu alijansu EUonAIR, koja okuplja deset europskih sveučilišta i razvija nove modele visokog obrazovanja temeljene na odgovornoj primjeni umjetne inteligencije.
Kako takav pristup izgleda u praksi najbolje pokazuju studenti.
Trećegodišnji student ZŠEM-a Enrino Škiljan već tijekom studija radi u startup okruženju, sudjeluje na međunarodnim razmjenama i razvija vlastite AI projekte. Zajedno s kolegom razvio je FrameShield AI, alat koji prepoznaje manipulativne obrasce u financijskim sadržajima na društvenim mrežama. Projekt je osvojio prvo mjesto na međunarodnom natjecanju EUonAIR Open Innovation Challenge, a njegov cilj nije zamijeniti ljudsko prosuđivanje, nego ga unaprijediti.
“Ideja nije bila reći ljudima što je točno ili netočno, nego im pomoći da zastanu i razmisle“, kaže Enrino, objašnjavajući kako umjetna inteligencija treba povećavati transparentnost i poticati kritičko razmišljanje, a ne donositi odluke umjesto korisnika.
Takvi projekti pokazuju koliko se promijenila uloga studenta. Nekada bi razvoj ovakvog rješenja bio tema diplomskog rada ili poslovna ideja nakon završetka studija. Danas nastaje tijekom studiranja, u međunarodnom okruženju i uz suradnju s mentorima i europskim partnerima.
Jednako važnu ulogu u razvoju budućih lidera ima međunarodno iskustvo. Poslodavci danas ne traže samo kandidate koji govore strane jezike, nego ljude koji razumiju različite poslovne kulture i mogu raditi u globalnom okruženju.
“Naši studenti ne mogu – i ne smiju – četiri godine studiranja provesti samo u Hrvatskoj. Moraju izlaziti iz svoje zone komfora, upoznavati druga tržišta i učiti od najboljih sveučilišta u svijetu“, smatra Njavro.
To potvrđuju studenti Igor Tanovitski i Đani Peričić, koji su dio studija proveli na kineskim sveučilištima Tsinghua University i Zhejiang University. Umjesto da Kinu upoznaju kroz udžbenike, odlučili su nekoliko mjeseci živjeti i studirati u jednom od tehnološki i gospodarski najdinamičnijih dijelova svijeta.
Za Igora je iskustvo studiranja na Tsinghui promijenilo pogled na globalnu ekonomiju i pokazalo koliko brzo tehnologija može postati dio svakodnevnog života, od digitalnih plaćanja do razvoja pametnih gradova. Đani je pak nakon prvog boravka ponovno otišao u Kinu kako bi bolje razumio poslovnu kulturu i način razmišljanja tamošnjih kompanija.
“Prvi put čovjek upija dojam; drugi put počne razumijevati strukturu“, opisuje svoje iskustvo.
Takva međunarodna iskustva danas predstavljaju važnu konkurentsku prednost jer studentima omogućuju razumijevanje tržišta koja oblikuju budućnost svjetskog gospodarstva.
Promijenila se i uloga studenata u znanstvenom radu. Sve više njih već tijekom studija sudjeluje u istraživanjima koja završavaju objavama u međunarodnim znanstvenim časopisima.
Jedan od takvih primjera je Bautista Penayo, student ZŠEM-a koji je zajedno s profesorima Vedranom Pribičević i Andrejem Novakom objavio rad u uglednom međunarodnom časopisu Applied Soft Computing. Istraživanje se bavi primjenom statističkih modela i umjetne inteligencije u donošenju investicijskih odluka, potvrđujući kako studenti danas mogu ravnopravno sudjelovati u stvaranju novih znanja, a ne samo njihovom usvajanju.
Iskustvo se ne stječe samo kroz istraživanja i međunarodne projekte, nego i kroz rješavanje stvarnih poslovnih izazova.
To potvrđuje uspjeh ZŠEM-ova tima na CFA Institute Research Challengeu, jednom od najuglednijih svjetskih studentskih natjecanja iz financija. Tim u sastavu Marin Lešić, Lovro Lešić, Marija Faullend Heferer, Dominic Markovina i Magda Slovenec plasirao se među 16 najboljih timova svijeta, analizirajući poslovanje kompanije ING-GRAD u konkurenciji više od 1.300 timova sa sveučilišta diljem svijeta.
Takvi projekti studentima omogućuju rad na stvarnim poslovnim slučajevima, razvoj analitičkog razmišljanja, javnog nastupa i timskog rada – upravo onih kompetencija koje poslodavci danas smatraju jednako važnima kao i akademsko znanje.
Da uspješna karijera počiva i na osobnim kvalitetama poput discipline, otpornosti i organiziranosti pokazuje i primjer Dorje Blažić, višestruke državne prvakinje u mačevanju i studentice ZŠEM-a.
“Sport me naučio radu pod pritiskom, timskom duhu i tome da se rezultat ne događa preko noći, nego kroz kontinuiran rad“, kaže Dorja, koja profesionalni sport uspješno usklađuje sa studijem.
Upravo takve kvalitete sve se češće prepoznaju i u poslovnom svijetu jer uspjeh više ne ovisi samo o stručnom znanju, nego i o sposobnosti prilagodbe, suradnje i odgovornog donošenja odluka.
Sve ove priče govore o istoj promjeni. Fakultet više nije mjesto na kojem studenti samo slušaju predavanja i polažu ispite. Postaje prostor u kojem razvijaju ideje, surađuju s gospodarstvom, sudjeluju u međunarodnim projektima, provode istraživanja i stječu iskustvo koje ih priprema za izazove tržišta rada.
“Naš cilj nije samo pratiti promjene, već ih predvoditi“, zaključuje dekan Njavro.
U svijetu u kojem umjetna inteligencija mijenja gotovo svaku industriju, najveća vrijednost visokog obrazovanja više nije samo diploma. Ona postaje potvrda svega što su studenti već ostvarili prije nego što su je primili. Jer karijera danas doista više ne počinje nakon diplome – ona počinje tijekom studija.
