EN DE

Blackstone: usamljen na vrhu

Autor: Poslovni.hr
15. ožujak 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Portret gigantskog investicijskog fonda Blackstone i njihovog osebujnog lidera Stephena Schwarzmana

Glavni izvršni direktor najveće svjetske buy-out kompanije Blackstone Group Stephen Schwarzman govori tiho i ne podiže glas, jer kad je ljut, to je očito, sam kaže. S osobnim bogatstvom procijenjenim na tri milijarde dolara i neosporenom kontrolom nad trenutno najviše eksponiranom kompanijom njujorškog Wall streeta, njegova očekivanja od suradnika su implicitna, i postoji konstantni pritisak uspjeha. A riječ je svakako o iznimno uspješnoj kompaniji. Za posljednji buy-out projekt Blackstone Group uspio je prikupiti 23 milijarde dolara od zainteresiranih ulagača, što je za cijeli svemir veće od 400 tisuća dolara s kojima je Schwarzman zajedno sa svojim partnerom Peteom Petersonom (golf partnerom Henryja Kravisa i Alana Greenspana) osnovao Blackstone 1985. godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Razlog za brigu
Glavni vizionar svih velikih projekata kompanije je sam Schwarzman, koji unatoč tome daje veliki naglasak na timski rad unutar kompanije koja sada broji 750 zaposlenika. Koliko je važna komunikacija unutar kompanije, pokazuje činjenica da ljudi iz svih odjela u kompaniji obavezno međusobno komuniciraju, čime cijela kompanija postaje pametnija, kaže 60-godišnji Schwarzman. “Ako te netko nazove iz drugog odjela kompanije, moraš mu pomoći” naglašava on, i dodaje kako nije riječ o izboru zaposlenika da pomaže, već o njegovoj obvezi da bude na usluzi kolegama. Sam nikad ne propušta glavni sastanak u 8.30 ponedjeljkom ujutro, makar to značilo da se videovezom javlja iz svoje kuće za odmor na francuskoj obali. Video vezom mu se javljaju i njegovi suradnici od Bombaja do Londona. Dugogodišnji Schwarzmanov prijatelj i investicijski guru Lazarda Jeffrey Rosen kaže kako je za njega oduvijek bila karakteristrična želja ne samo da uspije, već da bude najbolji. Kako su zajedno išli u srednju školu, a kasnije i na postdiplomski studij na Harvardu, Rosen kaže kako je Schwarzmana oduvijek krasila ambicija, samopouzdanje, poštenje i želja za stvaranjem. Iako Blackstone, koji se bavi hedge fondovima, otkupom dugovanja, upravljanjem imovinom i nekretninama već godinama uspjeva izbjeći neke od najvećih cikličkih uspona i padova koji za sobom odnose žrtve s Wall Streeta, bankari smatraju kako razloga za brigu ima. Posebno je zabrinjavajuća mogućnost rasta kamatnih stopa koji bi simultano učinio posuđivanje novca skupljim, a s druge strane smanjio izdašne multiple koje su investitori spremni platiti za kompanije koje Blackstone kupuje sada, ali će ih u krajnjoj liniji morati prodati. Jedan od skeptika kaže: “S ovoliko jeftinim novcem, ovo je lako kao pucanje u ribe u bačvi. Pomaknite kamatne stope na osam posto, i ćao đaci”. Je li posvećenost poslu kakvu prakticira Schwarzman, između ostalog i ignoriranjem Claudije Schiffer kako bi novinaru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu objasnio prednosti povlačenja s burze za kompanije koje kupuju buy-out firme, dovoljna da bi Blacstone ostao na vrhu, tek će se pokazati. Očekivanja koja je za investitore postavio Schwarzman svojom dosadašnjom uspješnošću toliko su visoka da će biti sretan ako ih samo približno ispuni, zaključuje James Cayne, izvršni direktor konkurentskog Bear Stearnsa.

Glavni izvršni direktor najveće svjetske buy-out kompanije Blackstone Group Stephen Schwarzman govori tiho i ne podiže glas, jer kad je ljut, to je očito, sam kaže. S osobnim bogatstvom procijenjenim na tri milijarde dolara i neosporenom kontrolom nad trenutno najviše eksponiranom kompanijom njujorškog Wall streeta, njegova očekivanja od suradnika su implicitna, i postoji konstantni pritisak uspjeha. A riječ je svakako o iznimno uspješnoj kompaniji. Za posljednji buy-out projekt Blackstone Group uspio je prikupiti 23 milijarde dolara od zainteresiranih ulagača, što je za cijeli svemir veće od 400 tisuća dolara s kojima je Schwarzman zajedno sa svojim partnerom Peteom Petersonom (golf partnerom Henryja Kravisa i Alana Greenspana) osnovao Blackstone 1985. godine.

Razlog za brigu
Glavni vizionar svih velikih projekata kompanije je sam Schwarzman, koji unatoč tome daje veliki naglasak na timski rad unutar kompanije koja sada broji 750 zaposlenika. Koliko je važna komunikacija unutar kompanije, pokazuje činjenica da ljudi iz svih odjela u kompaniji obavezno međusobno komuniciraju, čime cijela kompanija postaje pametnija, kaže 60-godišnji Schwarzman. “Ako te netko nazove iz drugog odjela kompanije, moraš mu pomoći” naglašava on, i dodaje kako nije riječ o izboru zaposlenika da pomaže, već o njegovoj obvezi da bude na usluzi kolegama. Sam nikad ne propušta glavni sastanak u 8.30 ponedjeljkom ujutro, makar to značilo da se videovezom javlja iz svoje kuće za odmor na francuskoj obali. Video vezom mu se javljaju i njegovi suradnici od Bombaja do Londona. Dugogodišnji Schwarzmanov prijatelj i investicijski guru Lazarda Jeffrey Rosen kaže kako je za njega oduvijek bila karakteristrična želja ne samo da uspije, već da bude najbolji. Kako su zajedno išli u srednju školu, a kasnije i na postdiplomski studij na Harvardu, Rosen kaže kako je Schwarzmana oduvijek krasila ambicija, samopouzdanje, poštenje i želja za stvaranjem. Iako Blackstone, koji se bavi hedge fondovima, otkupom dugovanja, upravljanjem imovinom i nekretninama već godinama uspjeva izbjeći neke od najvećih cikličkih uspona i padova koji za sobom odnose žrtve s Wall Streeta, bankari smatraju kako razloga za brigu ima. Posebno je zabrinjavajuća mogućnost rasta kamatnih stopa koji bi simultano učinio posuđivanje novca skupljim, a s druge strane smanjio izdašne multiple koje su investitori spremni platiti za kompanije koje Blackstone kupuje sada, ali će ih u krajnjoj liniji morati prodati. Jedan od skeptika kaže: “S ovoliko jeftinim novcem, ovo je lako kao pucanje u ribe u bačvi. Pomaknite kamatne stope na osam posto, i ćao đaci”. Je li posvećenost poslu kakvu prakticira Schwarzman, između ostalog i ignoriranjem Claudije Schiffer kako bi novinaru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu objasnio prednosti povlačenja s burze za kompanije koje kupuju buy-out firme, dovoljna da bi Blacstone ostao na vrhu, tek će se pokazati. Očekivanja koja je za investitore postavio Schwarzman svojom dosadašnjom uspješnošću toliko su visoka da će biti sretan ako ih samo približno ispuni, zaključuje James Cayne, izvršni direktor konkurentskog Bear Stearnsa.

Lov na Chrysler
Prije tjedan dana Blackstone je zatražio i dobio dokumentaciju potrebnu za postupak preuzimanja Chryslera, posrnulog američkog proizvođača automobila. Osim dobivene dokumentacije, predstavnici Blackstonea održali su i sastanak s vodstvom Chryslera, koje im je predstavilo poslovne poteškoće, kao i strukturu poslovanja kompanije. Blackstone je samo jedna od buy-out kompanija koje su krenule u lov za Chryslerom, tu je i Cerberus, kao i neke kompanije čiji interes još nije službeno potvrđen. Trenutno, Blackstoneovo čudo od djeteta za nekretnine Jonathan Gray pokušava “uvaliti” desetine od oko 540 uredskih zgrada koje je Blackstone dobio preuzimanjem Equity Office Properties kako bi olakšao teret duga koji je Blackstone preuzeo na sebe kako bi uspio pobjediti u nadmetanju za tu kompaniju, za koju su na kraju platili 39 milijardi dolara. Do sada, Gray je uspio prodati zgrade EOP u vrijednosti od skoro 14 milijardi dolara.

Autor: Poslovni.hr
15. ožujak 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close