Skandal s pranjem 200 milijardi eura u Danske Bank postavio pitanje tko su stranci koji elektroničkom iskaznicom otvaraju račune.
Skandal s najvećim pranjem novca u povijesti koju je godinama "odrađivala" podružnica danske banke u Estoniji pokazuje svu ranjivost koncepta digitalizacije po kojem se ta baltička država diči.
Kroz Danske Bank oprano je u 10 godina 200 milijardi eura iz Rusije i drugih država bivšeg Sovjetskog Saveza, a ta je lekcija dostatna za estonske vlasti, kazao je Reutersu Kilvar Kessler, šef financijske inspekcije.
Skandal s najvećim pranjem novca u povijesti koju je godinama "odrađivala" podružnica danske banke u Estoniji pokazuje svu ranjivost koncepta digitalizacije po kojem se ta baltička država diči.
Kroz Danske Bank oprano je u 10 godina 200 milijardi eura iz Rusije i drugih država bivšeg Sovjetskog Saveza, a ta je lekcija dostatna za estonske vlasti, kazao je Reutersu Kilvar Kessler, šef financijske inspekcije.
E-Estonia
Posljednjih godina Estonija se preoblikovala u središte digitalnih inovacija kroz vladin projekt "E-Estonia" kojim se sve birokratske procedure – od glasovanja na izborima do izdavanja recepata za lijekove – odvijaju na internetu. Ključni dio tog projekta je sustav e-građani. Sustav je otvoren i strancima koji mogu dobiti elektroničku osobnu iskaznicu kako bi pristupili uslugama na vladinim portalima. No, sustav im dopušta i otvaranje bankovnog računa. Zanimljivo je kako se svatko može prijaviti u sustav e-građani, uključujući i državljane Irana i Sjeverne Koreje, država pod američkim sankcijama.
Kilvar Kessler ističe kako financijskog regulatora muče ista pitanja kao i neupućenog promatrača. "Tko su ti ljudi? Zašto trebaju bankovni račun u Estoniji?", naglašava Kessler. Financijska inspekcija i prije je upozoravala banke na potrebu detaljnije provjere stranih e-građana. Upozorenje su ponovili nakon lanjskog izbijanja skandala s Danske Bank. Trenutno više od 50.000 stranaca posjeduje estonsku elektroničku osobnu iskaznicu, ali nema službenih podataka koliko njih ima otvoren račun u tamošnjim bankama.
Oprezan pristup
Erki Kilu, čelnik najveće estonske banke LHV tvrdi kako je mali broj e-građana otvorio privatni bankovni račun. Od 6000 poduzeća koje su osnovali e-građani, četvrtinu čine klijenti LHV-a. Kilu za Reuters tvrdi kako e-građani prolaze istu provjeru kao i klijenti iz inozemstva uz "kasniji proces provjere i nadzora", bez navođenja detalja u čemu se taj proces sastoji. U LHV banci ne otvaraju račune osobama i kompanijama koje su sankcionirane.
"Oprezan pristup" prema e-građanima njeguju i u podružnici švedske SEB banke. Ainar Leppanen, direktor poslovanja sa građanima u SEB banci tvrdi da je broj e-građana koji su klijenti te banke "beznačajan". No, neke banke, poput Luminora, najveće banke na Baltiku, ne vide poslovnu priliku u "bankarenju" s e-građanima. "Potencijalni pad, ako se obistine potencijalni rizici poput pranja novca i poslovanja sa sankcioniranim osobama, može biti značajan", kaže Erkki Raasuke, izvršni direktor Luminora.
Reputacijski rizik za zemlju
Kako je u Estoniji potrebno svega nekoiko sati za osnivanje tvrtke, tu su mogućnost iskoristilo približno 600 kompanija koje se bave kriptovalutama. Međutim, takve tvrtke donose rizik priljeva "prljavog novca", smatra Madis Muller, zamjenik guvernera estonske središnje banke. "Takve tvrtke imaju reputacijske koristi od povezanosti s Estonijom. Mi imamo reputacijski rizik", kaže Muller. Izmjene zakona predviđaju da će takve tvrtke morati poslovati u Estoniji ako ne žele izgubiti dozvolu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu