Donald Trump je rekao da je posjedovanje i kontroliranje Grenlanda ‘apsolutno neophodno’ za Sjedinjene Države.
Donald Trump izjavio je kako je posjedovanje i kontrola Grenlanda “apsolutna nužnost” za Sjedinjene Američke Države.
“Radi nacionalne sigurnosti i slobode širom svijeta, Sjedinjene američke države smatraju da je posjedovanje i kontrola Grenlanda apsolutna nužnost,” napisao je Trump u nedjelju na platformi Truth Social.
Donald Trump izjavio je kako je posjedovanje i kontrola Grenlanda “apsolutna nužnost” za Sjedinjene Američke Države.
“Radi nacionalne sigurnosti i slobode širom svijeta, Sjedinjene američke države smatraju da je posjedovanje i kontrola Grenlanda apsolutna nužnost,” napisao je Trump u nedjelju na platformi Truth Social.
Trump je ovu izjavu dao u objavi kojom je najavio PayPal-ovog suosnivača Kena Howeryja kao svoj izbor za američkog ambasadora u Danskoj. Grenland je autonomni teritorij Danske, objavio je Newsweek.
Trump je tijekom svog prvog mandata 2019. godine iznio ideju o tome da SAD otkupi Grenland.
Premijerka Danske, Mette Frederiksen, tada je tu sugestiju odbacila kao “apsurdnu.”
Grenland je najveći ne-kontinentalni otok na svijetu i nalazi se između Arktičkog i Atlantskog oceana.
Wall Street Journal je 2019. izvijestio da je Trump razmatrao mogućnost stjecanja Grenlanda zbog njegovih prirodnih resursa i kako bi ostavio “naslijeđe slično onome koje je predsjednik Dwight Eisenhower ostavio uključivanjem Aljaske kao države u SAD.”
SAD su već ranije pokazivale interes za kupnju Grenlanda. Godine 1867., izvješće Državnog tajništva navodilo je da bi položaj otoka i njegovi prirodni resursi činili Grenland idealnom akvizicijom.
Predsjednik Harry Truman ponudio je 1946. godine kupnju Grenlanda od Danske za 100 milijuna dolara u zlatu.
Trump je također izjavio da bi SAD mogle zatražiti povrat Panamskog kanala ako ta srednjoamerička država ne smanji naknade koje naplaćuje američkim brodovima.
Trump je na platformi Truth Social opisao kontrolu Paname nad ključnim trgovačkim putem kao “potpuno iskorištavanje” SAD-a.
Predsjednik Paname, José Raúl Mulino, odbacio je Trumpovu sugestiju:
“Svaki kvadratni metar Panamskog kanala i njegovih prilpadajućih zona dio je Paname i tako će ostati,” rekao je Mulino u videu objavljenom na platformi X, ranije poznatoj kao Twitter.
Panamski kanal predan je Panami 1999. godine, temeljem sporazuma potpisanog 1979. godine.
Grupa Republicans Against Trump objavila je na platformi X:
“Donald Trump je predložio preuzimanje vlasništva nad Grenlandom dok je najavljivao Kena Howeryja kao svoj izbor za američkog ambasadora u Danskoj. Trump još nije ni na funkciji, a već postajemo predmet ismijavanja u svijetu.”
Ministarstvo vanjskih poslova Danske još nije izdalo službenu izjavu o Trumpovom prijedlogu da SAD trebaju preuzeti kontrolu nad Grenlandom.
Grenland nije na prodaju, rekao je njegov premijer u ponedjeljak, odgovarajući na komentare izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o “vlasništvu i kontroli” nad arktičkim otokom koji je dio Danske više od 600 godina.
“Grenland je naš. Mi nismo na prodaju niti ćemo ikada biti na prodaju. Ne smijemo izgubiti svoju dugotrajnu borbu za slobodom”, rekao je premijer otoka Mute Egede u pisanom komentaru.
Grenland, najveći otok na svijetu s površinom većom od 2 milijuna četvornih kilometara, postao je središtem rastućeg geopolitičkog interesa svjetskih sila. Iako administrativno pripada Kraljevini Danskoj, ovaj ledeni div s tek 56.000 stanovnika privlači sve više pozornosti zbog svoje strateške lokacije i ogromnih prirodnih resursa.
Grenland posjeduje izuzetno vrijedne prirodne resurse. Procjenjuje se da se na otoku nalazi oko 13% svjetskih rezervi nafte i čak 25% rijetkih zemnih minerala. Ovi minerali, poput neodimija i lantana, ključni su za proizvodnju moderne tehnologije – od pametnih telefona do električnih automobila i vojnih zrakoplova.
Položaj Grenlanda između Atlantskog oceana i Arktika čini ga “vratarnicom Arktika”. Otok je strateški važan za kontrolu pomorskih puteva koji, zbog klimatskih promjena i topljenja leda, postaju sve dostupniji. Američka zračna baza Thule, smještena na sjeveru otoka, predstavlja najsjeverniju američku vojnu instalaciju i ključna je za nadzor arktičkog prostora.
Kina, koja sebe naziva “blisko-arktičkom nacijom”, aktivno razvija svoju prisutnost na Grenlandu kroz:
SAD je povijesno pokazivao interes za Grenland, što se manifestiralo kroz:
Iako je bivši američki predsjednik Donald Trump 2019. godine izrazio želju za kupnjom Grenlanda, nazivajući to “velikim poslom s nekretninama”, danska vlada je odlučno odbila takvu mogućnost. Grenland ima značajnu autonomiju unutar Danske, s vlastitim parlamentom i samoupravom u većini unutarnjih pitanja, ali vanjska politika i sigurnost ostaju u nadležnosti Kopenhagena.
Vjerojatnost prodaje Grenlanda je praktički nepostojeća iz nekoliko razloga:
Kako klimatske promjene nastavljaju mijenjati arktički krajolik, Grenland će vjerojatno postajati sve važniji u globalnoj geopolitičkoj areni, ali kao autonomni dio Danske, a ne kao predmet kupoprodaje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu